Süddeutsche Zeitung iz Minhena u članku pod nazivom "Čas istine za Vojislava Šešelja", piše: "Šešelj vodi izbornu kampanju u Beogradu. To je vrlo začuđujuće s obzirom da se radi o čovjeku koji bi zapravo trebao sjediti u ćeliji Haškog tribunala. A on nije u Hagu. Pored toga Šešelj ima šansu, kako pokazuju istraživanja javnog mnijenja, da sa svojom Radikalnom partijom Srbije osvoji šest posto glasova i uđe u parlament. To su činjenice, koje pokazuju koliko je teško pravno suočavanje sa zločinima u ratovima na području bivše Jugoslavije i kako se malo na društveno-političkom planu u regionu na tome uradilo“.

„Šešelj (1954) je, pored tadašnjeg autokrate Miloševića, bio glavni akter kako u procesu raspada Jugoslavije, tako i u kampanji ubijanja i protjerivanja. Još 1984, kada se ova multietnička zemlja posmatračima sa strane još činila stabilnom, Šešelj se kao briljantni student prava na Univerzitetu u Sarajevu, zalagao za raspad Jugoslavije. To mu je donijelo kaznu zatvora zbog ekstremizma. Nakon dvije godine provedenih iza rešetaka, Šešelj se preselio u Beograd. Tamo je sa parolama "Srbi je tamo, gdje su srpski grobovi!" postao glavni propagandista četnika. To su bili ideolozi koji su se zalagali za Veliku Srbiju i čija je prošlost povezana sa ratnim zločinima u 2. svjetskom ratu.

Kada je Milošević radio na raspadu Jugoslavije pripremjući ratove u Hrvatskoj i BiH, njegovo Ministarstvo unutrašnjih poslova i Armija su se počeli oslanjati na desetine hiljada kriminalaca i četnika. Šešeljevci, odnosno ljudi koje je vrbovao Šešelj, obučavala je, naoružala i plaćala Tajna služba Srbije i vojska. Kasnije su oni od 1991 do 1993 ubijali, palili i silovali tokom napada na Hrvatsku, a potom i BiH. Sam Šešelj se hvalisao da je on sam u BiH poslao 10.000 dobrovoljaca. Prema navodima tužilaca Haškog suda Šešelj i njegovi dobrovoljci su u Vukovaru, Zvorniku i širem području Sarajeva protjerali više stotina hljada Hrvata i Bošnjaka i poubijali hiljade njih. Najmanje 905 ubistava se, kako tvrde tužioci, Šešeljevcima moglo detaljno dokazati", piše Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

Dobre šanse za ulazak Radikala u srbijanski parlament

„Tagesschau“. de piše da je na početku proces prenošen uživo što je bila perfektna pozornica za karizmatičnog utranacionalistu. „Šešelj se branio sam i vrijeđao je sud kada god je mogao. Šešelj je u holandskom zatvoru proveo 12 godina. Kada mu je dijagnosticiran rak, privremeno je pušten na slobodu. Njegove pristalice su Šešeljev dolazak u Srbiju slavile kao pobjedu. Međutim, za vrijeme Šešeljevog odsustva se veliki dio njegovih ultranacionalista okupio u novoformiranoj Naprednoj stranci. Umjesto u veliku Srbiju po svaku cijenu kao nekad, oni sada Srbiju žele odvesti u EU. Uz podršku te stranke je Aleksandar Vučić, nekadašnji Šešeljev štićenik, postao premijer Srbije. Za Šešelja su Vučić i predsjednik Nikolić, koji se također odvojio od stranke, izdajnici. Šešeljevi radikali od 2012. godine više nisu zastupljeni u srbijanskom parlamentu. Međutim, s njim - kao nosiocem liste na narednim parlamentarnim izborima, imaju dobre šanse da ponovo uđu u parlament. Rak je zaustavljen, kaže 61 Šešelj koji nesmetano vodi predizbornu kampanju. To je razlog što se nije pojavio na saslušanju presude u Hagu. S njim je on završio, izjavio je Šešelj za list Novosti.“