Već dva mjeseca češka politika je u dubokoj krizi. U srijedu (7.8.) “štrajkovala” je i tehnika - na dan glasanja o poverenju prelaznoj vladi premijera Jiržija Rusnoka. Nevrijeme je dan uoči glasanja paralizovalo elektronsku mašinu za glasanje u praškom parlamentu. Uslijedili su: ručna prebrojavanja, usijane debate i odlaganja.

Pri tome rezultat je zapravo odavno već bio poznat: članovi prethodne vlade desnice i centra složili su se da uskrate povjerenje činovničkoj vladi. Ona je nastala pretežno od političkih saveznika predsjednika Miloša Zemana i protiv volje parlamentarne većine. Na kraju je 100 od 192 prisutnih poslanika glasalo protiv Rusnoka. Predsjednik Češke Miloš Zeman ostaviće ipak tehničku vladu da vlada u ostavci. Zeman neće imenovati novog premijera dok tužilaštvo ne napravi pomak u istrazi korupcionaške sprege lobista i političara tokom prethodne vlade desnice i centra bivšeg premijera Petra Nečasa.

Afera izazvala krizu

Politički posmatrači odavno upozoravaju kako Miloš Zeman parlamentarnu Češku Republiku namjerava da pretvori u državu sa predsjedničkim sistemom: "Svjedoci smo apsolutne demontaže pravne države", kaže politolog Vladmira Dvoržakova. Zemanova strategija je "nevjerovatno rizična" i destabilizuje zemlju.

Kriza je počela kada je Petr Nečas sredinom juna bio primoran da podnese ostavku. Zbog afere sa mogućom korupcijom bivših poslanika Nečasove Građanske demokratske stranke, u šta je umiješana i ljubavnica bivšeg premijera i dugogodišnja šefica njegovog kabineta Jana Nađova, Nečas je podnio ostavku, a sa njim je automatski pala i vlada.

Vanredni izbori?

Predsjednica Donjeg doma Miroslava Njemcova trebalo je da sastavi vladu - barem prema volji parlamentarne većine. Ali Zeman je imenovao svog nekadašnjeg ministra finansija, sada savjetnika, Jiržija Rusnoka (52) za novog premijera i povjerio mu da sastavi tehničku, činovničku vladu. Zeman je poslije imenovanja Rusnoka za premijera podsjetio da bi vlada na čelu s Njemcovom bila u stvari i dalje vlada premijera Petra Nečasa, koji je podnio ostavku zbog korupcionaškog skandala. Zeman je rekao i da kao prvi direktno izabrani predsjednik svoje zemlje sebi može da dozvoli više od prethodnika.

Imenovanje činovničke vlade, protiv volje parlamenta - iako Zeman formalno nije preduzeo nijedan korak koji ne bi bio u skladu sa Ustavom, izazvalo je duboke podkele u parlamentu i unutar stranaka, zato što poslanici nisu u stanju da usvoje jasan stav da li da sačekaju redovne izbore u proljeće iduće godine, ili da hitno raspuste Donji dom.

Politička kriza u Češkoj se tako produbila i za sada je neizvesno da li će se naći neophodnih 120 od 200 poslanika koliko ima parlament, da se raspusti i da se u roku od 60 dana ipak održe vanredni izbori.

Autori: Martin Nejezchleba / Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić