Petruška Sustrova bila je poznata češka novinarka, prevoditeljica i stručnjakinja za istočnu Europu. Čak i onda kada je već davno prešla dob za odlazak u mirovinu, nije mogla prekinuti s radom. „Morat ću raditi do kraja života jer jednostavno ne mogu spojiti kraj s krajem s mirovinom", rekla je rezignirano.

Sustrova je pripadala skupini disidenata i aktivnih protivnika režima tokom razdoblja "normalizacije" koje je počelo nakon sovjetske okupacije Čehoslovačke u kolovozu 1968. i trajalo do pada komunizma 17. avgusta 1989. Bila je jedna od prvih potpisnica, a kasnije i glasnogovornica Povelje 77, koju je vodio Vaclav Havel.

Povelja 77 je dokument, koji su napisali poznati protivnici režima, a odnosio se na Završni akt Konferencije o evropskoj sigurnosti i suradnji (KESS). Objavljen je diljem Europe 1. januara 1977. i pokrenuo je kampanju represije protiv njegovih potpisnika.

Sustrova je također bila u zatvoru nekoliko godina zbog svojih aktivnosti kao članica skupine. U osamdesetima, kada je bila jedna od najistaknutijih čeških disidenata, sedam godina uopće nije smjela raditi. Ostatak osamdesetih mogla je raditi samo lošije i vrlo slabo plaćene poslove. Stotine disidenata doživjelo je istu sudbinu kao Sustrova. Rezultat: zbog slabo plaćenih poslova sada imaju vrlo malu mirovinu.

Niske mirovine disidentima, visoke komunistima

Do sada je češka uprava za socijalno osiguranje automatski pretvarala godine rada i plaće bivših disidenata u mirovine. Međutim, s obzirom na to da su protivnici režima imali ili nikakve ili vrlo male redovite prihode tijekom komunističke ere, njihove mirovine su bile male. Mnogi od njih živjeli su u siromaštvu ili su morali nastaviti raditi nakon uobičajene starosne granice za odlazak u penziju.

Za razliku od njih, zagovornici i pristaše komunističkog režima mogli su uživati ​​u visokim mirovinama. Mirovine lojalnih djelatnika, časnika i pripadnika Državne sigurnosti te drugih osoba koje su pripadale najvišim vrhovima bivšeg režima, posljednjih su desetljeća bile više nego primjerene. O ogromnom privatnom bogatstvu bivših vlastodržaca, koje su zgrnuli tokom četrdeset godina komunističke vlasti, da se i ne govori. Među njima su bile i vile vrijedne milione eura, koje su smjeli zadržati i nakon 1989. godine.

Ta je nepravda bila rezultat namjerno blagog postupanja demokratskih vlada prema dužnosnicima bivšeg režima nakon pada komunizma. Bio je to dio strategije antikomunističke “Baršunaste revolucije” iz 1989., koja je završila dogovorom o mirnom prijenosu vlasti i brzom prelazu u demokratiju. Osim toga, mnogi mlađi, visokopozicionirani komunisti profitirali su od privatizacije nakon 1989., te su postali uspješni i bogati poduzetnici. Među njima je i bivši češki premijer, oligarh Andrej Babiš.

Pravda nakon 35 godina

Na ovu stalnu nepravdu pozornost su skrenula dva disidenta, Jiri Gruntorad i John Bok, obojica potpisnici Povelje 77, 2023. godine. Štrajkali su glađu ispred sjedišta češke vlade u Pragu i tražili veće mirovine za sebe i druge građana slične sudbine. "Ti su ljudi često bili u zatvoru ili su protjerani iz zemlje. Činjenica da sada moraju moliti za novac je apsurdna", rekao je tada Gruntorad.

Tek nakon ove senzacionalne akcije, stvari su se pokrenule. Vlada premijera Petra Fiale, pozivajući se na naslijeđe Baršunaste revolucije, počela se baviti tim pitanjem. Promijenila je zakone, koji su bili nepravedni prema disidentima. Za nekoliko stotina protivnika komunističkog režima značajno poboljšanje donijelo je povećanje mirovina na češku prosječnu mirovinu od oko 800 eura mjesečno.

Za Petrušku Sustrovu, međutim, to je došlo prekasno. Umrla je prošle godine u 76. godini života.

Vlada je odlučila povećati mirovine

„Povećanje trenutno utiče na 430 bivših disidenata, koji su imali niske mirovine zbog zatvora ili progonstva", rekao je češki ministar rada i socijalne zaštite Marian Jurečka prošle sedmice, na 35. godišnjicu Baršunaste revolucije. U prosjeku su penzije protivnika režima povećane za oko 4400 kruna (nešto manje od 200 eura) mjesečno. “To je simbolična gesta nakon 35 godina, to je simboličan obračun s prošlošću i nekim nepravdama koje su počinjene”, rekao je Jurečka.

No, prošlogodišnja izmjena zakona o socijalnom osiguranju uključivala je i smanjenje vrlo visokih mirovina najviših dužnosnika bivšeg komunističkog režima. "Smanjene su penzije za 177 osoba, a najveće smanjenje iznosilo je 7.775 CZK (279 eura)", priopćilo je češko Ministarstvo rada. Bivšim najvišim dužnosnicima u prosjeku su mirovine smanjene za gotovo 1.500 čeških kruna (60 eura). No, većina će i nakon rezova primati starosnu mirovinu u prosjeku od gotovo 1000 eura, i dalje mnogo više od onoga što imaju bivši disidenti i politički prognanici.

Opravdani zahtjevi

U odlučivanju ko kao protivnik komunističkog režima ima pravo na višu penziju, a kome se mirovina mora smanjiti, važnu ulogu ima Institut za proučavanje totalitarnih režima (USTR). Njegovi glavni zadaci uključuju upravljanje i pristup arhivima komunističke državne sigurnosti kao i objavljivanje znanstvenih publikacija o totalitarnom razdoblju. Obuhvata razdoblje od Münchenskog sporazuma u rujnu 1938. preko nacističke okupacije do 17. studenog 1989. i uspostave demokratske vlade u tjednima nakon toga. Izbor disidenta i dramatičara Vaclava Havela za češkog predsjednika 29. decembra 1989. smatra se važnom prekretnicom.

"

Represije komunističkog režima jako su uticale na mirovine čeških disidenata jer im nije bilo dopušteno obavljati svoje profesije. A ni vrijeme, u kojem su služili zatvorsku kaznu, nije im se uračunavalo u mirovinu", objašnjava zamjenik ravnatelja USTR-a, Kamil Nedvedicky, DW.

Slično su razumljivi i razlozi, zbog kojih je došlo do rezova kod najviših komunističkih dužnosnika. „Njihove mirovine su bile su znatno iznad prosjeka jer su bili nagrađeni za sudjelovanje u ugnjetavanju i primanja su im bila veća od onih normalnih primatelja", navodi Nedvedicky.

Konečna: "Sankcije protiv komunista nepravedne”

Kritika na račun novog mirovinskog zakona došla je iz izvanparlamentarne Komunističke partije (KSČM) pod vodstvom europarlamentarke Kateřine Konečne. “Mislim da je ovo čista demonstracija sile nakon 35 godina i još jedan dio nepravednog pristupa aktualne vlade prema umirovljenicima”, rekla je za DW.

Četrdesettrogodišnja političarka smatra se češkim pandanom njemačkoj političarki Sahri Wagenknecht, koja je prije bila članica stranke Ljevica, ali je u međuvremenu osnovala vlastitu stranku. Konečna se također postupno oprašta od postkomunističke etikete. U decembru 2023. osnovala je savez Stačilo! (Dosta je!),  sastavljen od KSČM-a i drugih grupacija s kojom je izašla na europske izbore u junu 2024. godine. Odmah je osvojila gotovo deset posto čeških glasova i time dva zastupnička mjesta u Europskom parlamentu. Prema većini promatrača, ovaj savez će također izići na parlamentarne izbore u Češkoj sljedeće godine.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu