Televizijski kanal s najvećom gledanošću; radijska postaja s najvećim brojem slušatelja; najpouzdanija internetska stranica s vijestima; stabilno financiranje iz pristojbi za javno emitiranje koje godišnje donosi oko 450 milijuna eura - tako izgleda situacija javnih medijskih ustanova u Češkoj Republici početkom 2026. godine.

Unatoč tome, multimilijarder i desni populist Andrej Babiš već je tijekom predizborne kampanje najavio da će javne medije u toj članici EU-a, nakon više od tri desetljeća uspješnog i neovisnog rada, još ove godine oslabiti, staviti pod svoju političku kontrolu i time ih u konačnici razgraditi.

U listopadu 2025. Babiš je pobijedio na parlamentarnim izborima. Koalicijsku vladu novog češkog premijera čini njegov desno-populistički pokret ANO. On je dio ekstremističke frakcije Patrioti u Zastupničkom domu u Pragu, kojoj pripada i koalicijski partner Stranka motorista. Dio vlade je i ksenofobna stranka Sloboda i izravna demokracija (SPD), koja zajedno s njemačkim AfD-om čini najradikalniju frakciju u Europskom parlamentu.

Stvaranje ovisnosti ukidanjem pristojbi

Kao prvi korak vlada u Pragu sada je pokrenula napad na financijsku neovisnost čeških javnih medija: kabinet će provesti „ukidanje pristojbi za javne medije", navodi se u vladinoj izjavi. Ta pristojba iznosi oko osam eura mjesečno po kućanstvu.

Osim toga, vlada je obećala „daljnje izmjene zakona, koje će dovesti do ažuriranja definicije javnih medija, učinkovitijeg korištenja resursa i uklanjanja dvostrukih troškova". Također otvoreno navodi ko joj je uzor u medijskoj politici: Slovačka, gdje su javni mediji posljednjih godina pod vladom Roberta Fica u potpunosti stavljeni pod političku kontrolu.

Uzor Slovačka

Slovačka ministrica kulture Martina Šimkovičova, koja je posljednjih godina provela tu „reformu" u svojoj domovini, osobno je došla u Prag kako bi pomogla svom kolegi Otu Klempiru (Motoristi) u „reformi" češke televizije i radija. U Slovačkoj je ukidanje neovisnosti javne televizije i radija (RTVS) izazvalo jedne od najvećih prosvjeda posljednjih godina – no vlada je unatoč tome provela svoje planove.

Smanjenje vjerodostojnosti današnjeg slovačkog javnog emitera ogleda se u rezultatima ankete agencije PMT/Kantar Media iz prosinca 2025.: „vladina televizija" ima još samo 11,9 posto gledatelja. Privatna televizija Markíza u međuvremenu doseže 32,5 posto, a konkurent JOJ 21,3 posto.

Protest javnih medija i stručnjaka

I sadašnje vodstvo čeških javnih medija i stručni krugovi prosvjeduju protiv planova vlade. „Sadašnji model financiranja, zajedno s dodatnim zakonskim jamstvima, osigurava najvišu razinu zaštite uredničkog i institucionalnog odlučivanja od političkih ili gospodarskih utjecaja", navodi se u zajedničkom otvorenom pismu ravnatelja Češke televizije Hyneka Chudareka i Češkog radija Renea Zavorala.

„Sadašnji sustav financiranja dokazao se tijekom protekle 33 godine i u potpunosti je u skladu s Europskim aktom o slobodi medija (EMFA), koji stavlja naglasak na institucionalnu neovisnost, financijsku stabilnost i zaštitu javnih medija od političkog pritiska", dodali su čelnici čeških javnih medija. Na poštivanje zakonodavstva Europske unije, koje spominju, Češka se obvezala prije nekoliko godina.

Chudarek i Zavoral pozvali su ministra Klempira da imenuje stručnu skupinu koja bi se trebala baviti financiranjem javnih medija. No on je to odbio. „Smatram da je pošteno sastati se radi rasprave tek kada novi modeli financiranja tih medija budu na stolu", izjavio je ministar i dodao da će ta nova rješenja „biti u skladu s propisima EMFA-e".

Tko bi trebao zamijeniti javne medije?

Dio sadašnje proeuropske oporbe tijekom mandata vlade desnog centra pod premijerom Petrom Fialom pokušao je ojačati neovisnost javnih medija. Od tada jednu trećinu članova medijskih vijeća, koja imenuju i razrješuju ravnatelje televizije i radija, bira Senat. Gornji dom češkog parlamenta bira se u drugom ciklusu od Zastupničkog doma - donjeg doma češkog parlamenta.

Razrješenje tih ravnatelja moguće je samo dvotrećinskom većinom glasova članova medijskih vijeća. Nakon više od deset godina također su povećane pristojbe za javne medije te je uvedeno njihovo automatsko usklađivanje s inflacijom. Liberalni dio vlade želio je provesti još daljnje korake, ali ih je blokiralo desno krilo Fialine Demokratske građanske stranke (ODS).

„U danoj političkoj situaciji postigli smo maksimum", kaže senator David Smoljak iz današnje oporbene stranke Gradonačelnici i nezavisni (STAN) za DW. „Ne postoji nijedan činjenični razlog za promjene koje planira Babiševa vlada", nastavlja Smoljak. I ističe da vlada želi ukinuti funkcionalni sustav javnih medija –li ne kaže čime ga namjerava zamijeniti.

Nada u pritisak javnosti

„Vlada očito želi oslabiti i marginalizirati javne medije", kaže i Bara Prochazkova, članica Medijskog vijeća Češke televizije, u razgovoru za DW. „Oslabljene medije tada je lako politički kontrolirati."

Međutim, sadašnje vladajuće stranke u Zastupničkom domu, koji u češkom političkom sustavu ima dominantnu ulogu, raspolažu većinom od 108 od 200 zastupničkih mjesta, kojom mogu nadglasati i eventualni veto Senata i proeuropskog predsjednika Petra Pavela. Kako bi se spasila neovisnost javnih medija, preostaje dakle samo pritisak javnosti.

Na njega računa senator Smoljak: „Posebno je Češki radio, koji postoji više od sto godina, velik simbol. U borbi za obranu njegove zgrade ljudi su ginuli i u svibnju 1945. tijekom Praškog ustanka protiv nacističkih okupatora i u kolovozu 1968., kada su ju branili od Sovjeta", podsjeća Smoljak. „Vjerujem da će Česi obraniti Češki radio i Češku televiziju i od Babiševe vlade."