Krajem 30-tih godina prošlog vijeka je tadašnja Čehoslovačka izgradila masivnu mrežu utvrđenja duž granice sa tadašnjom njemačkom državom. Iako utvrđenja nisu u potpunosti završena do septembra 1938. godine, ona su zajedno sa planinskim masivima u pograničnom području predstavljala važnu prepreku Vermahtu, od koje su generali nacističke vojske strahovali.

Ali iako je vlada u Pragu mobilisala 1,1 milion vojnika koji su bili spremni za borbu, tadašnji britanski premijer Nevil Čemberlen i njegov francuski kolega Eduard Daladije potpisali su takozvani Minhenski sporazum sa Adolfom Hitlerom 29. septembra 1938. Prema tom sporazumu je Čehoslovačka bila u obavezi da skoro cijelo pogranično područje sa Njemačkom, koje je u to vrijeme većinski bilo naseljeno Nijemcima, ustupi Trećem rajhu.

- pročitajte još:"Skloni Tita!"

Praktično sva čehoslovačka pogranična utvrđenja pala su time u ruke nacista. Bez njih, država je bila vojno nemoćna, što je nacistima 15. marta 1939. znatno olakšalo okupaciju ostatka zemlje. Paradoksalno, utvrđenja su kasnije služila nemačkim okupatorima u proleće 1945. kao odbrana od sovjetske vojske. Okršaji koji su se odigrali na tim utvrđenjima znatno su usporili napredovanje Sovjeta i koštale ih hiljade života.

Od 2000. godine vojska Češke Republike, koja je pravni nasljednik Čehoslovačke, želi da nađe neko rješenje za ove objekte. Neke od mogućnosti su da se oni predaju u ruke pokrajinama ili opštinama ili da se prodaju privatnim licima. „Na našoj teritoriji registrovali smo 4993 mala borbena bunkera iz predratnog perioda", rekao je dr. Petr Sikora iz službe za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane Češke za DW.

Bez vojnog značaja

S obzirom da ovi objekti danas više nemaju vojni značaj, skoro trećina bunkera je već promijenila vlasnika, kaže Sikora. „Svake godine nekoliko desetina bunkera promijeni vlasnika i do sada taj broj ukupno iznosi oko 2000 objekata“.

Češka vojska želi da proda praktično sva utvrđenja ili da ih besplatno preda pokrajinama i opštinama. „Vojska čuva samo nekoliko zgrada za svoje potrebe, poput skladišta", kaže Sikora za DW. Tu uglavnom spadaju veće tvrđave. Vojska želi da zadrži jednu od njih, jer se tu nalazi seizmička stanica za nadgledanje nuklearnih eksplozija.

Raste interesovanje za kupovinom bunkera

Svake godine se sve više objekata na prodaju pojavljuje na internet stranici Vojske Češke Republike. „Prodajne cijene se obično kreću između 1.000 i nekoliko desetina hiljada evra", kaže Sikora. Najviše je u ponudi malih bunkera. Na nekim posebno atraktivnim lokacijama, na primjer u vinogradskom regionu oko Mikulova u Južnoj Moravskoj, ovaj bunker, uključujući i imanje, košta četiri puta više.

Pošto se prodaju na javnim aukcijama, konačna cijena može da bude veća. Ipak, interesovanje za kupovinu bunkera raste iz godine u godinu. „Trenutna ponuda uključuje 22 objekta koji su bili dio nekadašnjih graničnih utvrđenja", kaže inženjer Jiri Caletka, član odsjeka za medije Ministarstva odbrane.

Bunkeri kao turistička atrakcija

Neke od zgrada su već renovirane i pretvorene u muzeje za koje vlada veliko interesovanje kako turista iz Češke tako i iz inostranstva. Najposjećeniji objekat je artiljerijska tvrđava Hurka na sjevernom obodu grada Kralikija u podnožju Sudetskih planina, u blizini granice sa Poljskom.

- pročitajte još: Darknet-centar u bivšem bunkeru Bundesvera

„Trenutno imamo 30.000 posjetilaca i na prvom mjestu smo kad su u pitanju turističke atrakcije u Češkoj. Ove godine smo imali 21.000 posjetilaca samo u julu i avgustu", rekao je Martin Rabon, predsjednik zajednice Prijatelji čehoslovačkih utvrđenja. „Kako se naša tvrđava nalazi na glavnom putu između Praga i skijališta Dolna Morava, jedina je otvorena za posjetioce tokom cijele godine", kaže Rabon, čije udruženje se već trideset godina bavi volonterskim radom.

Kulturno naslijeđ

Rabon nema ništa protiv prodaje bunkera privatnicima, ali ističe da ponekad nema pristupačnih puteva do objekata, a pitanje vlasništva okolnog zemljišta često nije razjašnjeno. 

„Kupovati ovako nešto je besmislica", kaže predsjednik zajednice, koga su zainteresovane strane često pitale za savjet. „Savetujemo potencijalne kupce prije svega da ispitaju vlasničke odnose zemljišta oko predmetnih objekata".

Neki od objekata, kao na primjer artiljerijska tvrđava Bouda, za koju je ova zajednica takođe zadužena, kulturni su spomenici Češke Republike. „Linija odbrane u cjelini nije stavljena pod zaštitu kulturnog naslijeđa“, upozorava on. „Logično je da vojska napusti tvrđave. Ali, mora da se osigura buduća sudbina ovih kulturnih spomenika, koji svjedoče o patriotskom entuzijazmu Čeha kada su branili otadžbinu 1930-ih."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu