Upravo je energetska kriza pomogla vlasniku češkog energetskog koncerna Energetický a Průmyslový Holding (EPH) da prošle godine ostvari rekordnu dobit od, po navodima koncerna, 4,6 milijardi eura. Sve je više napisa kako bi vlasnik, češki milijarder Daniel Křetínský tim novcem mogao krenuti u sticanje vlasništva nad njemačkim industrijskim gigantom, koncernom ThyssenKrupp.

Na prvi pogled, šutljivi 48-godišnjak je drugačiji od starijeg i prilično nabusitog naraštaja čeških oligarha, koji su se pojavili neposredno nakon pada komunizma. Uljudan i kosmopolitski, makar i sam posjeduje čitav niz medija u Češkoj i u Evropi, izuzetno rijetko se pojavljuje u medijima. Mnogo mu je draže baviti se svojom umjetničkom zbirkom uz šalicu zelenog čaja.

Ali akvizicijama diljem Evrope je stekao međunarodni ugled kakvog je postigao malo koji srednjoevropski poslovni magnat.

- pročitajte i ovo:  I posljednji Krup bio je veoma blizak nacistima

Jerome Lefilliatre, novinar koji je 2019. napisao biografiju Kretinskog, opisao ga je u intervjuu za Le Monde kao "izuzetno inteligentnog, vrlo ambicioznog, odlučnog i vrlo oportunističkog – ukratko, savršenog poduzetnika". Ali mnogi vjeruju kako je ovaj sin informatičara i sutkinje češkog Ustavnog suda do svog golemog imetka, od oko 8,5 milijardi eura i drugog po veličini u Češkoj, zapravo došao istim metodama kao grubijani prve generacije tajkuna.

Ratni profiter?

Pogotovo kad je riječ o najnovijoj dobiti, tu maska lako pada, jer je to posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Doduše, za češko izdanje magazina Forbes on je izjavio kako „ne osjeća razlog za slavlje" zbog toga, ali ipak mu ostaje brojati svoj novac.

U osnovi Kretinskyjevo carstvo, čija se vrijednost procjenjuje na preko 9 milijardi eura, je veoma staromodno. Tek jedan krak su njegova suvlasništva u medijskim kućama, od češkog Czech Media Invest koji izdaje i list Blesk pa do francuske kuće Le Monde ili njemačkog ProSiebenSat.1. Drugi krak su trgovački lanci: ogranak EPH je EP Global Commerce, koji je vlasnik i 40% njemačkog lanca Metro AG.

No ono što je daleko najunosnije je energetsko carstvo, stvoreno oko korištenja ugljena – drugim riječima, njegove procjene kako još dugo neće biti ništa od evropske energetske tranzicije.

Kada su slovačke oligarhijske skupine J&T i PPF – investicijska kuća u vlasništvu u međuvremenu poginulog češkog oligarha Petra Kellnera, osnovala EPH 2009. godine, Kretinský je postao predsjedavajući i 20% dioničar. Njegova spona s privatizacijskim barunom u međuvremenu nije samo poslovna: njegova partnerica je Anna Kellnerová, kćerka tajkuna koji je smrtno stradao na Aljasci u SAD 2021.

No Kretinský je mudro vodio svoje poslove u EPH i do 2014. stekao potpun nadzor. Temelj poslovanja EPH je zapravo slovački plinovod Eustream, u to doba glavni put za ruski plin u Evropu i preko njega sticao novac kojem je otplaćivao svoju akviziciju.

Oklada protiv europskih težnji

I dok su se evropski energetski giganti uplašili evropskih planova o zaštiti klime, Kretinský je tu krenuo u opkladu protiv te promjene i masovnim akvizicijama ugljenokopa. Na prvom mjestu je tu 2016. bila, u partnerstvu s PPF-om, akvizicija LEAG-a, njemačkog rudnika lignita, kojeg je povoljno dobio od švedskog koncerna Vattenfall.

Taj posao mu se isplatio već zahvaljujući državnoj potpori Njemačke u želji da prestane proizvoditi električnu energiju iz termoelektrana na ugljen do 2035. godine. Berlin je platio 1,75 milijardi eura da LEAG zatvori četiri termoelektrane nešto ranije, s tim da su tu i daljnje potpore kako bi ostale elektrane prešle na obnovljive izvore energije.

Taj posao je nastavio i u drugim zemljama EU: EPH u međuvremenu nadzire eksploataciju ugljena i nacionalnih mreža Italije i Velike Britanije.

"Većina investitora razmišlja dugoročno, ali Kretinský je ugrabio priliku koja mu se ukazala”, smatra Jan Osicki sa Masarykovog sveučilišta Brnu, rodnog grada Kretinskog. "Gledano unatrag, bilo je jasno kako se neko može kladiti na sporiju dekarbonizaciju. Ključ za EPH je bio pravi razmjer ulaganja.”

Budi se otpor

No Kretinský itekako zna gledati i u budućnost, pogotovo u doba internetske trgovine. Osim posjedovanja trgovačkih lanaca, on je postao i suvlasnik poštanske službe u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

No ima i otpora njegovom osvajanju evropskog tržišta: u medijima su francuski novinari blokirali želju Kretinskog u sticanju nadzora nad Le Mondeom, a i kod suvlasništva u lancu Metro se može očekivati udarac nakon što ga je Ukrajina optužila da je "pokrovitelj rata” jer i dalje posluje u Rusiji i jer je "tijesno povezan s naftnim, plinskim i bankarskim sektorom ruske ekonomije."

No češki milijarder je već stekao potpun nadzor nad svojim prvim velikim zapadnoeuropskim trgovačkim lancem, posrnuloj francuskoj skupini Casino kojoj je kapitalom od 1,2 milijarde eura omogućio podmiriti dugovanja.

"Tipično za Kretinskog”

Ako se pogledaju ovi poslovni poduhvati, akvizicija sektora čelika koncerna ThyssenKrupp se čini tipičnim scenarijem za Kretinskog. Makar iz EPH nema potvrde – ali niti nijekanja takvih planova, vrijednost njemačkog koncerna, obzirom na cijenu energenata bi svakako bila prilika za kupnju. A tu se zapravo niti ne radi o čeličani, nego o ambicioznom planu "zelenog čelika” tog koncerna – i upravo goleme novčane potpore njemačke vlade, kojom se proizvodnja čelika želi postići korištenjem ne ugljena, nego vodika.

Kako bi sačuvao radna mjesta i industrijsku proizvodnju, Berlin je obećao 2 milijarde eura za tu tranziciju. A tu Kretinský vidi i svoju priliku, da onda svojim ugljenom pokreće pogon dok se - i ako se ikad i dogodi ta energetska tranzicija.

"Kretinskyjeva pretpostavka kako će nacionalna vlada morati skrbiti za svoju energetsku privredu se pokazala ispravnom i može se pretpostaviti da je slična priča i s ThyssenKruppom", smatra Osicki. "Njemačka vlada je jasno stavila do znanja kako neće dopustiti nestanak tih ključnih industrija, a zajamčeno je i da će goleme svote biti plaćene za modernizaciju."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu