Ukoliko samit u Brüsselu ima svog junaka, onda je to Gordon Brown. Britanski premijer često sa skepsom gleda na pojedina evropska razmišljanima u cilju postizanja dogovora, u njegovoj zemlji se ne koristi zajednička evropska valuta euro, pa ipak brojni prijedlozi za paket spašavanja banaka stižu upravo od njega.

Brown: "Treba iskorijeniti neodgovornosti"

Brown je u Brüsselu govorio o prvoj fazi rješavanja akutnih problema nakon koje bi prema njegovim riječima, trebala da uslijedi druga faza: „Faza dva znači da problemi koji su nastali u finansijskom sistemu, problemi koji su – mi znamo – nastali u Sjedinjenim Američkim Državama, dakle da se ti problemi ne bi ponovo pojavljivali i da bismo ljudima dali odgovarajuće garancije za ono što radimo, neophodno je da se u finansijskom sistemu iskorijene neodgovornost i razlozi zbog kojih je do toga došlo.“

Slično se po dolasku u Brüssel izjasnila i njemačka kancelarka Angela Merkel: „Zbog toga ja isključivo podržavam ideju da se već u novembru održi sastanak šefova država i vlada na kojem će grupa zemalja G-8 i drugih važnih industrijskih zemalja razmjeniti mišljenja zajedno sa zemljama u razvoju o stvaranju jednog ustava svjetskog finansijskog tržišta, dakle tokom kojeg će se iznijeti odgovarajući prijedlozi da se tako nešto više nikada ne ponovi.“

Značaj evropskih reformi

Druga tema susreta u Brüsselu je bila reforma Evropske unije, odnosno Sporazum iz Lisabona koji je blokiran nakon što su se Irci na njihovom referendumu tokom proteklog ljeta izjasnili protiv.

Predsjednik Komisije Evropske unije Jose Manuel Barroso je tom prilikom izrazio uvjerenje da je nakon zajedničkog postupka u cilju riješavanja finansijske krize, značaj evropskih reformi postao još jasniji: „Posljednja kriza samo potvrđuje da je u tom smislu potreban jasan i odlučan proces u Evropskoj uniji. Zbog toga nam je i potreban Sporazum iz Lisabona.“ No i pored toga, Barroso će imati mnogo poteškoća da skrene pažnju šefova država i vlada na ovu, za reformu Evropske unije, značajnu temu.