Predaja odgovora na Upitnik Evropske komisije, aktivacija Akcionog plana za partnerstvo sa NATO, finalizacija Zakona o akcizama i Izbornog zakona i sve to do kraja 2017. godine predstavlja  ambiciozan i optimističan plan predsjedavajućeg Predsjedništvu BiH, Dragana Čovića. Čović je u Strazburu taj plan predstavio i poslanicima Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta.

„Pripremamo odgovore na Upitnik što planiramo da dostavimo do 15. decembra ove godine. Nadamo se da će naših 25.000 stranica odgovora biti od pomoći prilikom davanja mišljenja Evropske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Isto tako se nadamo da će izrada mišljenja ohrabriti sve nas u BiH i da će nam bez dodatnih pitanja omogućiti da požurimo prema dinamici evrointegracija uspješnijih od nas kao što su u ovom trenutku Srbija i Crna Gora”, poručio je Čović u svom govoru pred evropskim poslanicima.

Čović kaže da se BiH jako žuri da se priključi pozitivnoj evropskoj agendi koja ”štiti, osnažuje i brani podjednako jedinstvo i različitosti” i da je u tom cilju njegov prioritet, kao predsjedavajućeg Predsjedništvu BiH, dinamika i nadoknada izgubljenog vremena.  U tom cilju u BiH se radi paralelno na više procesa od izgradnje mira i povjerenja, preko EU integracija, izgradnje funkcionalne države, demokratizacije, privrednih reformi do povratka izbjeglih.

”Svi ćemo se složiti da je BiH uspješan primjer međunarodne intervencije i završetka konflikta, ali nemamo tako visoku ocjenu kada se procjenjuje funkcionalnost države i demokratizacija. Još uvijek nas mnogi smatraju državom koja je daleko od samoodrživosti. Istovremeno, svi se slažemo da je naša jedina budućnost transformacija integracijom u EU”, poručio je Čović pred Spoljnopolitičkim odborom EP.

Tu transformaciju treba ubrzati, smatra Čović, davanjem BiH statusa kandidata i započinjanjem pregovara o članstvu koji bi vodili ka suštinskoj transformaciji  svih oblika funkcionisanja izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u BiH. Pored kandidatskog statusa, Dragan Čović je predloži da se sa EU pokrenu i razgovori o uspješnim modelima multinacionalnog federalizma i upravljanja multietničkim državama koji bi bili primjenjivi u slučaju BiH.

Raskorak između Čovićevog optimizma i zastoja BiH

Članovi Spoljnoplitičkog odbora EP, inače dobro upućeni u situaciju u BiH i mnogo direktniji od većine EU zvaničnika, upozorili su predsjednika Predsjedništva BiH, Dragana Čovića na mnogobrojne izazove koji su se nalazili i još se nalaze pred BiH bilo na unutrašnjem bilo na planu evrointegracija zemlje. Funkcionisanje koordinacionog mehanizma, upravljanje IPA sredstvima, oživljavanje ekonomije u zemlji samo su neke od primjedbi koje je predsjedavajući Spoljnopolitičkim odborom Dejvid Mekalister uputio na račun situacije u BiH.

”Sprovođenje političkih reformi jeste prioritet, mnogo toga mora da se uradi u cilju prevazilaženja trenutne paralize javnih institucija u cilju konsolidacije institucionalnog i teritorijalnog integriteta. Drugi prioriteti uključuju implementaciju odluka Ustavnog suda BiH, prevazilaženje etničkih podjela i ustavnu reformu izbornog zakona”, naveo je Mekalister.

Dok izvjestilac za BiH u Evropskom parlamentu Kristijan Dan Preda kaže da očekuje da će po predavanju odgovora na Upitnik  BiH dobiti status zemlje kandata i to ”u prvoj polovini  2018. godine”, Tonino Picula predsjedavajući Delegaciji EP za saradnju sa BiH ocjenjuje da se ”u BiH događa najveći raskorak između iskazanih ambicija za članstvo u EU i stvarnog napretka na tom putu”.

”Predsjednik Evropske komisije gospodin Junker je pogoršavanje indicirao oko 2025. godine s tim da je najavio da će se ono dešavati u tri talasa, pri čemu je BiH zajedno sa Kosovom stavljena na samo začelje”, upozorio je Picula.

Upozorenje na konstantno kašnjenje u procesu evrointegracija BiH izrazio je i evropski poslanik iz redova liberala Jozo Radoš.

”Napredak ostvaren u  2016. godine bio je plod volje i političkih struktura u BiH i u EU da se krene dalje, a ne plod nekih velikih materijalnih uspjeha koji su postignuti. Novim zastojima ta volja, pogotovo sa strane EU institucija, se može izgubiti”, naglasio je Radoš.

Evropski poslanici kao dodatnu prijetnju već postojećem zastoju BiH na EU putu vide i izborni proces planiran za sljedeću godinu u zemlji.

Još jedna šansa BiH da pokaže da može bolje?

Neke od primjedbi evropskih poslanika u debati sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH odnosile su se i na uticaj stranih faktora u BiH i regionu, na prvom mjestu Turske i Rusije. Veliki broj njih pitao je Čovića za načine rješavanja probleme sa radikalnim islamom i povratnicima iz redova Islamske države u BiH, ali i o razjedinjenosti mišljenja unutra zemlje kada je ulazak BiH u NATO u pitanju.

"BiH ima saglasnost svih političkih lidera kada je u pitanju Akcioni plan partnerstva sa NATO. Naša je ideja da MAP aktiviramo do kraja ove godine i da to bude odgovor svima onima koji se pitaju da li smo mi uopšte opredijeljeni za evroatlantstki put”, odgovorio je Čović pred Spoljnoplitičkim odborom u Strazburu.

On kaže da je napredak u evroatlantskim integracijama najbolji odgovor za sve one koji možda ”drugačije vide budućnost BiH.” To se, dodaje Čovič, odnosi i na nedavnu priču o ”amanetu ” i  tome ”ko je kome šta ostavio”.

"BiH pripada građanima BiH. Ona je zajednica tri konstitutivna naroda i svih onih koji se ne izjašnjavaju tako. Uvjeren sam da će tako i ostati”, poručio je Čović.

On je optimista i po pitanju demarkacije granica BiH sa susjedima, a za decembar je najavio parafiranje prijedloga rješenja graničnog spora između BiH i Srbije.

Odgovarajući dalje na poslanička pitanja Čović je naglasio da je Islamska država jedno od ”najosjetljivijih pitanja BiH”,  ali i dodao da su Islamska zajednica u BiH kao i država dobro regovali. ”Činjenica da mi u zadnjih nekoliko godina nemamo niti jednog incidenta takve vrste u BiH govori da dajemo i tražimo rješenja kako spriječiti uticaj ideologija koje bi se trebalo uvesti u BiH, a vežu se uslovno sa Islamom”, kaže  Čović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH zaključio je svoj govor pred Spoljnopolitičkim odborom EP pozivom da se BiH da šansa da se kroz otvaranje poglavlja i pristupne pregovore ”ubrza i pokaže da može bolje”

”Ja sam duboko uvjeren da je BiH preznačajna zemlja za Jugoistok Evrope. Bilo koja nestabilnost u BiH ne može ostati zadržana u BiH. Uvjeren sam da odgovarajući na Upitnik, završavajući dodatne uslove kao što su akcize i ne postavljajući dodatna pitanja BiH treba dati šansu da krene i sustigne svoja dva ključa susjeda što su danas Crna Gora i Srbija. BiH ne smije zaostati u tom procesu”, zaključio je Čović.

Očekuje se da će predsjedavjaući Predsjedništvom BiH zahtjev za ubrzanje evropskog puta BiH ponoviti i danas u razgovorima sa predsjednikom Evropskog Savjeta Donaldom Tuskom i šeficom EU diplomatije Federikom Mogerini. Čović će u sjedištu NATO razgovarati i sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom. EU će pak sa svoje strane čekati da vidi obećane rezultate.