1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaGlobal

Čuvari sjemena: Globalni trezor u Arktiku

Ludger Schadomsky
6. decembar 2023

Duboko u vječnom ledu Arktika, skladištenje sjemena treba pomoći osigurati globalnu raznolikost usjeva. No, osim klimatskih promjena, politički sukobi sve više ugrožavaju biološku raznolikost.

Iz Afrike do SpitzbergenaFoto: Ludger Schadomsky/DW

"Dobili smo 60 kutija sjemena iz 15 banaka sjemena širom svijeta. Kutije su zapečaćene i sada ih skeniramo u sigurnosnom sistemu zračne luke kako bi se uvjerili da sadrže samo sjeme." Kao i često posljednjih godina, Asmund Asdal odvezao se i ovog mraznog jutra do zračne luke u najsjevernijem gradu svijeta, Longyearbyenu, koji je smješten gotovo 1500 kilometara od Sjevernog pola. Današnja misija čuvara "Globalnog trezora sjemena" je zaključati 12.000 vrijednih duplikata sjemena iz cijelog svijeta 130 metara duboko u arktičkom trezoru sjemena.

Ovdje se već 15 godina, u permafrostu Spitsbergena, na minus 18 stupnjeva celzijusa pohranjuje DNK biljaka za buduće generacije. Sada postoji 1,2 milijuna uzoraka: sirak, pšenica, grah, kukuruz - a odnedavno i njemačko povrće.

Nigerijanac Mayowa Olubiyi stoji ispred rentgena u zračnoj luci s norveškim biologom Asdalom. Olubiyi je izaslanik Nacionalnog centra za genetičke resurse i biotehnologiju u Ibadanu. "Dakle, evo me, hiljadama kilometara od Ibadana i mojih polja", kaže on. "Ovo je stvarno veliki dan za mene, presretan sam." Nigerijski znanstvenik je sa sobom donio grašak - glavnu hranu za milijune Afrikanaca. 

Njegov zambijski kolega Graybill Munkombwe kima u znak potvrde dok podiže kutije sa sjemenkama na pokretnu traku. U njima su duple sjemenke iz južne Afrike: sirak, grah i riža, "biljni materijal koji su naši poljoprivrednici koristili generacijama - ne samo kao hranu, već i u medicinske i kulturne svrhe." “Za nas njihovo pohranjivanje ovdje u sef znači očuvanje naše nacionalne baštine”, rekao je Munkombwe. “Ako se nešto loše dogodi kod kuće, možemo se osloniti na duplikate koji su ovdje pohranjeni", dodaje on.

Spitsbergen "najsigurnije mjesto na svijetu” – koliko dugo još?

Kada stigne do trezora sjemena na obroncima iznad Longyearbyena okruženog napuštenim rudnicima ugljena, Graybill Munkombwe zakopčava svoju debelu zimsku jaknu - danas je temperaturna razlika od 36 stupnjeva između njegovog radnog mjesta u Lusaki i Svalbardu. Kustos Asmund Asdal otključava sef kombinacijom brojeva: "Dakle, tu smo", doziva grupu znanstvenika koji su se okupili oko ulaza kako bi pogledali u sef. „Fascinantno mi je da nam banke sjemena u svim dijelovima svijeta vjeruju i šalju nam svoje sjeme", kaže 66-godišnji biolog i agronom. "A novi stalno dolaze - znajući da se ovdje vrlo dobro brinemo o njihovom materijalu", dodaje.

Stefan Schmitz je izvršni direktor “Global Trust Fund for Crop Diversity”, skraćeno Crop Trust, sa sjedištem u Bonnu. Ova organizacija podržava čitavu mrežu banaka gena, koje čuvaju biološku raznolikost u svojim regijama – među njima su afričke genetske banke u Zambiji i Nigeriji, kao i Gani, Keniji i Etiopiji. 

Crop Trust podržava čitavu mrežu banaka gena koje čuvaju biološku raznolikost u svojim regijamaFoto: Ludger Schadomsky/DW

Suvremena poljoprivreda oslanja se na odabrane sorte i uzgoje. Međutim, genetska raznolikost izvornih biljaka prijeti nestankom. Kako bismo se uhvatili u koštac s izazovom globalnih klimatskih promjena, ova će raznolikost biti potrebna u nadolazećim godinama, posebice jer su divlji srodnici otporniji.

Ili Schmitzovim riječima rečeno: "U vrijeme klimatskih promjena, ne možemo si priuštiti da se velike količine ove genetske raznolikosti jednom zauvijek izgube."

Stručnjaci u Seed Vaultu su prvi put osjetili posljedice klimatskih promjena 2016. godine, kada je neuobičajeno obilna kiša uzrokovala ulazak vode u predtunel hermetički osiguranog trezora. Od tada su poduzete dodatne sigurnosne mjere kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost za sjeme. “Sada je sef sigurniji nego ikad prije”, uvjeren je njegov čuvar Asmund Asdal. No, je li doista tako?

Skladištenje sjemena i klimatske promjene, krize, katastrofe

Nisu samo klimatske promjene ono što prijeti jedinstvenoj biljnoj raznolikost ovdje u vječnom ledu Svalbarda. Botaničari i biolozi također s velikom zabrinutošću promatraju sve veće geopolitičke preokrete: nedavno je važna banka sjemena u sirijskom Alepu uništena u ratu, a sada je skladištenje iz Armenije odgođeno kao rezultat najnovijih političkih napetosti. 

Sjeme je prošlo hiljade kilometaraFoto: Ludger Schadomsky/DW

Kuldeep Singh iz Indijskog međunarodnog instituta za istraživanje usjeva za polusušne tropske krajeve, ili skraćeno ICRISAT, također se dao na dugo putovanje do norveškog Arktika. “Osim klimatskih promjena, politička nestabilnost posebno šteti genetskoj raznolikosti”, kaže on. Zato je rat na Bliskom istoku tako prijeteći: "Posmatramo ga vrlo pažljivo. Izrael, na primjer, ima izvanrednu banku sjemena. Ako se tamo nešto dogodi u trenutnom sukobu, mogli bismo izgubiti cijelu zalihu", kaže on.

Stefan Schmitz iz Crop Trusta dijeli ovaj stav: "Sve veći sukobi širom svijeta, uključujući Afriku, povećavaju pritisak kojeg svi moraju biti svjesni: moramo brzo djelovati." On je prije svega zabrinut zbog situacije u bankama sjemena u Africi: "Često se njima ne upravlja baš najbolje. Jednostavno nedostaje novca, nedostaje osoblja. To znači da se u svakom trenutku može dogoditi da blaga koja su tamo pohranjena budu izgubljena, a ako se izgube, onda su izgubljena zauvijek." 

Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine ovdje su brzo osjetili koliko brzo globalna svjetska politika može prodrijeti u izolirani SvalbardFoto: Ludger Schadomsky/DW

Geopolitika također na 78. paraleli

Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine ovdje su brzo osjetili koliko brzo globalna svjetska politika može prodrijeti u izolirani Svalbard: oko 400 Rusa i Ukrajinaca radilo je u naseljima Pyramiden i Barentsburg kad je počeo rat - posebice rudari, ali i turistički radnici. Otprilike polovica radnika sada je napustila Svalbard, dijelom zato što su norveški turoperatori pozvali na bojkot ruskih proizvoda i usluga.

Klima između Norvežana i Rusa već je ionako ledena, jer arktički susjedi Norveška, Danska (Grenland), Kanada i SAD od agresije poput sokola promatraju ruske ambicije na sirovine u regiji. "S geopolitičkog gledišta ne smatramo da je sigurnost sjemenskog trezora na Svalbardu ugrožena", kaže međutim guverner Svalbrda Lars Fause u izjavi za DW.

Ali povjerenica norveške vlade Greteh Evjen ne može sakriti svoju zabrinutost: "Vrlo pažljivo pratimo situaciju, jer trenutno stvarno ne znamo što se još može dogoditi u svijetu. Zato su nam apsolutno potrebni duplikati za sjeme kako ne bi bili pohranjeni samo na jednom jedinom mjestu", kaže Evjen. A nakon toga odmah dodaje sa smiješkom: „Čak i ako se mnoge stvari trenutno čine neizvjesnima – ovo mjesto je definitivno najbolje osiguranje."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu