1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šareni novi Bundestag

Mara Bierbach
24. oktobar 2017

U utorak (24.10.) se održava konstituirajuća sjednica novog saziva Bundestaga. U klupama njemačkog parlamenta ima mnogo novina. Tko su ljudi koji će sljedeće četiri godine odlučivati o sudbini najveće članice EU-a?

Deutschland 1. Sitzung im neuen Bundestag
Foto: Reuters/F. Bensch

19. saziv Bundestaga ima rekordan broj članova, njih 709 što je 78 više nego u posljednjem sazivu. Novost je i broj stranaka koje su zastupljene u novom parlamentu. S Liberalno-demokratskom strankom (FDP), koja je ponovno nakon četverogodišnje pauze u Bundestagu i Alternativom za Njemačku (AfD) koja je po prvi put u saveznom parlamentu, sada u zgradi Reichstaga sjede zastupnici šest stranaka. Posljednji put je Bundestag brojao toliko zastupničkih klubova u pedesetima. Velike stranke Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) u svakom slučaju gube na utjecaju. Zbog ulaska dvije nove stranke u parlament ali i zbog slabijeg rezultata na izborima krajem rujna Uniji i SPD-u osjetno pada broj zastupnika.

Manje žena više zastupnika stranog podrijetla

I žene su u novom Bundestagu u manjem broju: samo 219 od 709 zastupnika su žene (31 posto). Njemačka je doduše po tom pitanju još uvijek ispred SAD-a gdje u zastupničkom domu sjedi samo 19,6 posto žena ali znatno iza Francuske s udjelom od 39 posto žena zastupnika ili Španjolske s 40 posto. „Krivci" za drastičan pad broja žena u Bundestagu su opet dvije nove stranke u Bundestagu AfD i FDP koje očito nisu pretjerano atraktivne za političarke. Za razliku od stranaka lijeve orijentacije koje u svojim redovima imaju i do 50 posto žena.

Zato je više zastupnika stranog podrijetla: 58, što je oko osam posto. To je više nego u prošlom sazivu, ali zato još uvijek neproporcionalno udjelu građana stranog podrijetla koji na razini Njemačke iznosi 22,5 posto. Najveći postotak zastupnika stranog podrijetla posjeduje stranačku iskaznicu jedne od lijevih stranaka u parlamentu. Zanimljivo je da su i u redovima desno populističkog AfD-a, koji ne slovi kao stranka koja je pretjerano na strani stranaca, nalazi osmero zastupnika stranog podrijetla. No pritom se ne radi o pripadnicima klasičnih useljeničkih zajednica nego o zastupnicima rođenima u Rumunjskoj, tadašnjoj Čehoslovačkoj kao i pripadnicima njemačke nacionalne manjine iz Kazahstana koji su u devedesetima doselili u Njemačku.

Promjene pod kupolom ReichstagaFoto: Getty Images/AFP/J. MacDougall

„Seniori" iz AfD-a

AfD se ne može pohvaliti samo „strancima" nego i „seniorima": od 11 zastupnika starijih od 70 njih osmero je iz AfD-a, među njima i 77-godišnji Wilhelm von Gottberg koji predstavlja ultradesno krilo svoje stranke i bori se za povratak bivših njemačkih područja Istočne Pruske „matici".

Najmlađi zastupnik, Roman Müller-Böhm, dolazi iz redova liberala i 24 su mu godine. On je u po prvi put u Bundestagu što se ne bi moglo reći za 60 posto njegovih kolega koji su pripadali i posljednjem sazivu Bundestaga.

Put u Bundestag je još uvijek najteži za zanatlije kojih je u novom sazivu Bundestaga samo 30 (među njima i socijaldemokratski zastupnik hrvatskog podrijetla Josip Juratović). Najzastupljenija struka u Bundestagu su pravnici iza kojih slijede ekonomisti i politolozi.

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi