Generalni sekretar NATO Mark Rute došao je u četvrtak u Berlin kako bi na jednom skupu „Minhenske bezbjednosne konferencije“ (MSC) iznio nekoliko temeljnih razmišljanja o budućnosti Alijanse. Prije svega o ulozi evropskih država, koje moraju preuzeti više odgovornosti ako dugogdišnji glavni garant vojnog pakta, Sjedinjene Američke Države, postane sve nepredvidljiviji.

Nova „Nacionalna bezbjednosna strategija“ SAD uznemirila je Evropu: u dokumentu se EU opisuje kao slaba i pogođena migracionim problemima – i više ne kao partner Amerike. Rute je pokušao da umiri situaciju prilikom posjete kancelaru Fridrihu Mercu (CDU): u tom dokumentu stoji i da SAD ostaju privržene Evropi i njenoj bezbjednosti. „SAD stoje iza svoje obaveze prema NATO", naglasio je bivši premijer Holandije.

Ali je li sada vrijeme za temeljna promišljanja? Biće da nije. Jer, ovo su presudni dani za sudbinu Ukrajine, koju je napala Rusija. Hoće li SAD, koje su decenijama bile zaštitnik Evrope, ostaviti Ukrajinu na cjedilu? I s njom države Evropske unije? Merc kaže: „Ništa više nije kao prije. Mi smo u drugačijem svijetu. I živimo u drugačijem vremenu. A to vrijeme traži drugačije odgovore nego što smo ih davali u prošlosti.“

Evropa traži primirje i bezbjednosne garancije

Druga vremena, drugačiji odgovori: to sada znači krizni menadžment. Može li Evropa, mogu li evropske članice NATO ublažiti najteže zahtjeve koje američki plan za mir u Ukrajini postavlja? Merc ponavlja ključne tačke za Evropu: „Želimo primirje za Ukrajinu koje će ovom strašnom ratu, nakon skoro četiri godine, konačno staviti tačku. To primirje mora biti osigurano čvrstim pravnim i materijalnim garancijama.“

Dakle, garancijama NATO, EU, ali i SAD: „Rješenje pregovorima mora sačuvati evropske bezbjednosne interese. Ne smije ići na štetu Evropske unije i NATO."

Zelenski spreman na nove izbore

Ali mogu li Merc i Rute, francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer to provesti? Prvobitni američki plan sa 28 tačaka za okončanje rata toliko je izlazio u susret interesima agresora Rusije da su se pojavile glasine kako je tekst zapravo napisan u Moskvi.

Taj plan izgleda više nije na stolu, ali je nedavno američki predsjednik Donald Tramp od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zatražio da brzo raspiše izbore kako bi dokazao legitimitet – usred rata. Zelenski je na to pristao. Drugog izbora nije imao. Ukrajina je u međuvremenu Sjedinjenim Državama dostavila vlastiti plan.

Novi susret u Berlinu sa Starmerom i Makronom

Dok Merc i Rute razgovaraju, u političkom Berlinu kruže oprečne informacije o tome šta donose naredni dani. Pominje se sastanak u ponedjeljak u njemačkoj prestonici, na kojem će kancelar ugostiti Starmera i Makrona.

I američke izaslanike? Merc kaže da će se svi učesnici tokom vikenda još jednom „pozabaviti planovima“. Planovima o teritorijama na istoku Ukrajine koje bi trebalo ustupiti Rusiji kako bi se rat okončao. Takva ustupanja bila bi teška za napadnutu zemlju. Ali izgleda da ih je teško izbjeći.

Rute upozorava na nove ruske napade

Kasnije, na skupu „Minhenske bezbjednosne konferencije" u predstavništvu Bavarske u Berlinu, Rute je upozorio da ruski predsjednik Vladimir Putin neće stati sa napadima na Ukrajinu: „Mi smo sljedeća meta Rusije. I već smo pretrpjeli štetu“, rekao je Rute o evropskim NATO-partnerima.

Rusija gotovo svakodnevno napada infrastrukturu na Zapadu, razara društva dezinformacijama i širi strah i užas dronovima. „Ali previše nas još uvijek ne vidi hitnost. Previše ljudi vjeruje da vrijeme radi za nas. Ali ne radi."

Mentalno, NATO-države bi se već morale dovesti u svojevrsno ratno stanje, poručuje Rute. I energično se pobrinuti da se što prije mogu same braniti. Za sada, međutim, postoji samo jedan čovjek koji može zaustaviti Putina: američki predsjednik Donald Tramp. A Evropljani će ga prvo morati ponovo pridobiti na svoju stranu – kao što su to već mnogo puta pokušali. Hoće li uspjeti, pokazat će naredni dani.