Šta je islam? Šta je šerijat? Kakve veze oni imaju sa Njemačkom? O ovom pitanju se ne raspravlja samo nakon nedavne izjave njemačkog ministra unutrašnjih poslova Thomasa de Maiziera da „Njemačka nije burka“. Još prije deset godina je bivši bavarski premijer Edmund Stoiber rekao „u Njemačkoj se mora poštovati Ustav, a ne šerijat". Bilo je to četiri godine prije nego što je bivši njemački predsjednik Wulff 2010. godine rekao: „Islam je dio Njemačke“. Međutim, tema je postala aktuelna kroz povećanog broj muslimana i rast desnog populizma u važnoj izbornoj godini u Njemačkoj.

Na sastanku održanom u frankfurtskom Centru za istraživanje globalnog islama (FFGI) su rasvijetljene neke od spornih tačaka šerijata u odnosu na Ustav. To je potrebno prije svega jer se pojam šerijat različito tumači. Pravnik Mathias Rohe kaže da se „šerijatom mogu gaziti ljudska prava, ali i da se na osnovu njega mogu temeljiti". Međutim, ako islamiste sa selefijske scene ne zanima njemački zakon i ako oni svoje postupke argumentuju time da slijede božije zakone, onda je to za Rohea „frontalni napad na vladavinu prava, kojem se mora jasno usprotiviti“.

Represivne tendencije i u Evropi

Stručnjaci su u toku rasprave o tumačnju šerijata istakli da na praktičnoj razini, tačnije tamo gdje šerijat ne odudara od sistema vrijednosti, nestaju razlike. Susanne Schröter, rukovodilac FFGI u razgovoru za Deutsche Welle ukazuje na rodnu segregaciju: „Na sve četiri pravne škole (mezhba) u sunitskom islamu žene i muškarci nemaju ista prava i muškarci su jednostavno privilegovaniji".

Schröterova je zabrinuta što i u bivšim liberalnim i sekularnim islamskim društvima, kao što je Indonezija, sve više maha uzima nazadno tumačenje Kur´ana i šerijata. Najnoviji primjer je presuda bivšem gradonačeniku Džakarte zbog navodng bogohuljenja. Ona je zabrinuta i zbog  tendenacije širenja represivnog islamskog poretka u Evropi: „Svugdje gdje postoji muslimanska četvrt, posebno u Velikoj Britaniji, ali i u Parizu, vidimo da se u socijalnom miljeu primjenjuje islamski zakon - šerijat. „Konkretno to znači  da žene u određenim četvrtima više uopšte ne mogu posjećivati kafiće i restorane, ali i da je u toku ramazana sve zatvoreno. Također više se ne postavlja pitanje da li žena bez nikaba uopšte može izaći na ulicu. Takvih žena više skoro i da nema“, kaže Schröterova.

Pomoć nastavnicima

Schröterova dodaje da je Njemačka još daleko od takvih scenarija , ali da postoji pritisak na muslimanske djevojčice da u školama nose maramu i da se ponašaju u skladu sa rodnom segregacijom. „Djevojčice se maltretiraju, snimaju ih i te video snimke postavljaju na internet, roditeljima se govori da je njihova kćerka drolja", kaže Schröterova.

Ona se zalaže da se nastavnom osoblju daju preporuke kako da se odnose sa željama roditelja, muslimana, da se njihovoj djeci daju specijalna pravila. To može biti nošenje marame, oslobađanje od časova plivanja ili zabrana upotrebe svinjskog mesa u školskim kuhinjama.

Žena kao imam

Takvi konflikti bi se mogli povećati pored ostalog jer arapske zalivske zemlje milijardama dolara zarađenih prodajom nafte širom svijeta podržavaju ekstremni konzervativni islam. Također znatan broj muslimana je za uvođenje šerijata. To važi i za zemlje iz kojih dolazi veliki broj izbjeglica u Njemačku: Američki Pew Research Center je došao do zaključka da 99 posto Afganistanaca zagovara šerijat. Šerijat zagovara i 91 posto Iračana i 83 posto Marokanaca.

Zbog toga liberalni i sekularni muslimani u Njemačkoj pokušavaju ponuditi alternativne konzervativne džemate. Takav jedan džemat je na sastanku u Frankfurtu predstavio teolog iz Freiburga Abdel-Hakim Ourghi. On pripada grupi sekularnih muslimana koji podržavaju modernu islamsku teologiju. Ourghi se zalaže za istorijsko tumačenje Kur´ana pri čemu se određena poglavlja trebaju tumačiti  u kontekstu vremena u kojem su nastala. „Mi liberalni muslimani polovinom juna u Berlinu otvaramo džamiju u kojoj će imam biti žena", izjavio je Ourghi za DW.