Evropski komesar za proširenje Johanes Hahn najavljuje nove poticaje za šest zemlje Zapadnog Balkana koje se nadaju daljem približavanju Evropskoj Uniji. Brisel planira finansiranje nekoliko desetina novih projekata podijeljenih u šest grupa da bi ubrzao transformaciju regiona.

„Niti jedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljna zrela za EU, ali mora se iskoristi momenat i držati diskusiju o reformama u centru pažnje", izjavio je Han za DW u Sofiji, gdje se danas održava samit EU i Zapadnog Balkana.

Za Srbiju – glavni problem Kosovo

Punih 15 godina poslije samita u Solunu gdje su se EU i zemlje regiona obavezale na bližu saradnju i sproveđenje reformi, jedino je Hrvatska uspjela da uhvati priključak i postane punopravna članica elitnog kluba. Ostale zemlje regiona su dugo bili u čekaonici, a sada sa različitom brzinom napreduju prema Uniji.

Srbija i Crna Gora su u međuvreme započele pregovore o članstvu ali je datum pomenut u Strategiji Evropske Komisije, 2025 godina, za sada daleko od ostvarenja. Han kaže: „da bi neka zemlja ušla u punopravno članstvo 2025 godine, mora završiti pregovore najkasnije 2023 godine". Za Srbiju jedan od glavnih problema ostaje, kao što to definira Han, postizanje „pravno-obavezujućeg dogovora“ sa Kosovom. Komesar odbija da priča od krajnjim rokovima i datumima o ovom pitanju.

Glavni problemi, pored bilateralnih pitanja, svih zemalja ostaju vladavina prava, korupcija i organizovani kriminal. „Neke zemlje ne shvataju ozbiljno problem vladavine prava", upozorava Han, ali dodaje da su sve zemlje napredovale u posljednjem periodu.

Makedonija i Albanija se nadaju da će do kraja juna dobiti datum za početak pregovora. Komesar je optimista da će se to dogoditi i pored otvorene sumnje i negodovanja kod nekih zemalja članica. U slučaju Makedonije to će zavisiti i od rješenja spora oko imena sa Grčkom. U Sofiji se sa nestrpljenjem očekuje današnji susret premijera dvaju zemalja Zorana Zaeva i Aleksisa Ciprasa, a kao rok za postizanje kompromisa spominje se početak juna.

BiH – najveći izazov u regionu

Prema Hanu, najveći izazov u regionu i dalje ostaje Bosna i Hercegovina, ali smatra da je i tamo „moguć napredak“ ukoliko postoji politička volja za takvo nešto - u prvom redu reformom komplikovanog političkog sistema.

Da bi dala dodatni elan zemljama, Evropska Komisija predstavlja šest novih inicijativa vrijednih više stotina miliona evra. Sve zemlje regiona dobiće podsticaja u segmentu ojačavanja vladavine prava, uključujući tu i čvršću kontrolu sprovođenja reformi. Druga inicijativa ima za cilj da pojača angažman u dijelu bezbjednosti i migracija tako što će, između ostalog, Europol slati oficire za veze u regionu.

Zapošljavanje i socijalne reforme će biti dopunski finansirane iz budžeta Komisije i to dijelu podrške start-up firmama, veća dostupnost sredstava za istraživanje i inovacije kao i razvoj Regionalne ekonomske zone. Han očekuje da se regionalna zona uspostavi do sredine sljedeće godine.

Inicijative za digitalnu agendu i veću povezanost u regionu biće finansirane sa više od 200 miliona evra. U prvom segmentu planirano je smanjenje troškove za roaming, poboljšanje širokopojasnog interneta, razvoj eVlade, eNabavke i eZdravlja, kao i digitalizacija industrije. U drugom segmentu „povezanost", planira se veće finansiranje u oblastima transporta i energetike, a prema kalkulacijama ta pomoć bi do 2020. godine trebala dostići 2,4 milijarde evra.

Šesta inicijativa se odnosi na pomirenje i dobrosusjedske odnose, a u njoj se treba posvetiti više pažnje tranzicionoj pravdi, problemu nestalih osoba i veća saradnja u oblastima obrazovanja, kulture, mladih i sporta.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android