Dok u BiH traje diplomatska ofanziva, u kojoj se političari nadaju pozitivnom odgovoru do kraja godine kada je riječ o mišljenju EU o pristupanju BiH, sa druge strane vlada potpuni politički haos, koji je uslijedio potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika RS Milorada Dodika.

Tužilaštvo u optužnici traži da se Dodiku izrekne mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika entiteta Republike Srpske i zabrana obavljanja bilo koje javne funkcije u skladu sa odredbama Krivičnog zakona BiH. Iz Banjaluke, gdje je Dodik održao hitan sastanak, stiže odgovor da se odluke Suda BiH neće poštovati.

Destabilizacija Oružanih snaga BiH

„Učesnici sastanka su rekli da neće prihvatiti odluke Ustavnog suda BiH, jer su to politički motivisane odluke i nemaju ništa što bi moglo da liči na pravo“, rekao je Dodik, nakon razgovora sa srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama, odakle je poručeno da će „braniti RS i njen ustavni poredak“. U jednom od zaključaka, usvojenim na tom sastanku, definiše se osiguranje novca u budžetu RS za sve one koji se  povuku iz institucija BiH.   A spremna je i akcija napuštanja zajedničke vojske: Oružanih snaga BiH.

„Obavili smo konsultacije i sa pripadnicima Oružanih snaga BiH, vjerujte da većina njih izražava spremnost da se na poziv odmah povuče u RS", rekao je Dodik dan ranije.

Podizanje optužnice omogućio je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametanjem izmjena Krivičnog zakona prije dva mjeseca, nakon što je poništio i sporne zakone koje je usvojila Narodna skupština RS, a koji se odnose na nesprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i odluka koje donese visoki predstavnik. I pored toga, zakoni su objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske, zbog čega njegovom direktoru Milošu Lukiću prijeti zabrana obavljanja ove funkcije u periodu od 10 godina ukoliko bude osuđen, navodi se u optužnici.

Sve to dovelo je do prijetnje zabranom ulaska Kristijanu Šmitu na teritoriju RS, što je, uz pomoć opozicije u ovom entitetu, i realizovalo prije dva dana. Šmit je tražio sastanke sa predstavnicima opozicije ali su oni taj poziv odbili, navodeći da neće da upadnu u klopku, kako bi vlast imala argument da ih optuži za saradnju sa OHR-om. Međutim, na taj način su samo pomogli vlastima u Banjaluci i stali rame uz rame u borbi sa Dodikom protiv Kristijana Šmita.

Jadac i topovsko meso 

„Ne želim da budem topovsko meso i predmet zloupotrebe od strane Kristijana Šmita koji ponovo igra igre sa Miloradom Dodikom i želi da kompromituje opoziciju. Ne znam da li je to plod njihovog dogovora iza kulisa ili slučajnost“, rekao je poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je Šmita nazvao kukavicom zbog toga što se povukao pred Dodikom i nije došao u Banjaluku.

„Nisam kukavica“, odgovara Kristijan Šmit, navodeći da je mudro djelovao kada je odlučio da otkaže posjetu Banjaluci.

„Bile su postavljene barikade da bi se spriječio moj dolazak. Zbog čega su bile zatvorene neke ulice. Muzički festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali da spriječe moj dolazak. Zamislite da se desio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu i to pred kamerama, da me neko silom sprečava. Da li bilo ko, osim u Banjaluci, vjeruje da bi se u Evropi neko radovao tome. Možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova zemlja bi bila još dalje od Evrope. Ja sam mudro djelovao", rekao je Šmit, prenoseći poruku Dodiku da će doći u Banjaluku.

„Dodiku poručujem: Nemoj potcjenjivati međunarodnu zajednicu, ti ćeš odgovarati za svoje ponašanje. Već sam intenzivno koristio bonska ovlaštenja. Neću otkriti sve karte, ali sve opcije su na stolu. Dodikovog prethodnika je moj prethodnik skinuo s vlasti. Ovo nije borba, ni fudbalski meč, ovdje je riječ o budućnosti zemlje i zbog toga se mora djelovati vrlo promišljeno, a ja to radim“, rekao je Šmit, gostujući na N1 televiziji.

Ova izjava je razbjesnila političko rukovodstvo RS, posebno onaj dio koji se odnosi na barikade. 

„Ovo su nevjerovatne laži. Niti je bilo pripremljenih ni stavljenih barikada. Uostalom, u Srpskoj je sloboda kretanja za razliku od FBiH normalna stvar, a policija štiti sve građane i strance. Laži su posebno opasne kad su očigledne, jer su najave novih problema. Јedino ako su psihogeno opravdane, onda su manje opasne, ali ne i bezopasne", napisao je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, na društvenim mrežama. Slično je reagovao i Dodik dodavši da je „jedina barikada za Šmita ona u Savjetu bezbjednosti UN-a".

Hrvatska podrška Dodiku

Prije dva dana Šmit  je, osim sa opozicijom, trebao da se sastane i sa potpredsjednicima RS Ćamilom Durakovićem i Davorom Pranjićem. Pranjić je sastanak otkazao, kako su prenijeli mediji, zbog ranije preuzetih obaveza. Ipak, potpredsjednik iz reda hrvatskog naroda pojavo se dan kasnije na sastanku kod Dodika. kojem su prisustvovali srpski predstavnici u državnim institucijama. Duraković, koji je Šmita čekao u kancelariji, otkazivanje posjete vidi kao kapitulaciju OHR-a u BiH.

„Ne postoji dovoljno dobar razlog da bi visoki predstavnik odustao od te posjete. Niti sam ja u bilo kojem momentu pomislio da podlegnem pod pritiskom kvazinaredbi, čak i da ih je Dodik potpisao. Ove institucije ne pripadaju samo srpskom narodu", kaže Duraković, ističući da je ovo istorijski momenat u kojem se međunarodna zajednica povukla pred politikom Milorada Dodika.

Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, smatra da se može reći da se Šmit povukao pred Dodikom ali da ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Dodik političar konflikta. Šmit je, kaže Kazaz, postupio racionalno i odustao od konflikta koji bi bio skandalozan u ovom trenutku.

„Činjenica je da je Dodik ovim krenuo u otvoreni sukob sa međunarodnom zajednicom i Njemačkom, čiji je Šmit diplomata. Platiće Dodik veliku ekonomsku cijenu i daljom izolacijom RS na međunarodnom planu", kaže Kazaz, koji ne vjeruje da je ovo kraj OHR-a.

Secesija opet na dnevnom redu

„OHR je u ovom trenutku potreban BiH jer se vrata EU zbog rata u Ukrajini otključavaju, kako bi se spriječio prodor ruskog interesa. Da, OHR postoji bez obzira na negiranje iz RS. Ali je izvjesno da nas očekuje jedna duboka politička kriza, kroz Ustavni sud i pitanje imovine i da se ciljano ulazi u tu političku krizu, najveću u postratnoj BiH“, zaključuje Kazaz.

 imovina se ponovo nametnula kao pitanje broj jedan  za Milorada Dodika zbog nezvaničnih najava da bi visoki predstavnik mogao nametnuti zakon o imovini, na način da se ona dodijeli opštinama na korištenje. Ukoliko zakon bude nametnut, održaće se sjednica Narodne skupštine i proglasiti nezavisni status RS, rekao je Dodik, ponavljajući da Šmit i dalje nije dobrodošao u RS.

„Ako hoće nek provjeri. Njegov je rizik. Ako mi čujemo da se nešto dešava mi ćemo intervenisati, da zaštitimo turiste i njihove živote i da ih što prije transportujemo na sigurno mjesto", kategoričan je Dodik.

Opasnost od raspada BiH

Cijela politička kriza, koja je krenula nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji nije dozvolio Dodiku da državnu imovinu proglasi entitetskom, što je u nekoliko navrata pokušao regulisati kroz Narodnu skupštinu a što se završilo poništenim zakonima, sa pričom o Ustavnom sudu će se i završiti, smatraju analitičari. Tome u prilog ide i stav Šmita u vezi sa stranim sudijama i OHR-om.

„Sve dok Dejton ne bude skroz sproveden moraju ostati OHR i strane sudije. Ostaće ovako i narednih godina sve dok BiH ne bude u potpunosti demokratsko društvo jer postoji opasnost od konflikta i raspada BiH", upozorava Šmit.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu