1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH

26. mart 2024

Visoki predsatvnik u BiH Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BIH, nakon zadatog ultimatuma domaćim političarima još prošle godine. Izmjene su podrška ispunjavaju 14 prioritera EU.

Bosnien Herzegowina Christian Schmidt
Foto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

Četiri mjeseca od ultimatuma datog domaćim političarima da donesu izmjene Izbornog zakona BiH, visoki predsatvnik u BiH Kristijan Šmit nametnuo je tehničke izmjene zakona, tzv. paket integriteta. Šmit je poručio da se ne radi o njegovom zakonu, već zakonu koji se tiče građana Bosne i Hercegovine.

„Ja ću danas uraditi ono što je trebalo biti urađeno prje mnogo godina i što se u demokratiji podrazumijeva samo po sebi - osigurati demokratske izbore“, rekao je Šmit i zatim pojasnio na šta se izmjene odnose.

Skeneri i birački odbori

„Skeneri, identifikacja birača koji imaju pravo da glasaju i da glasaju samo jednom. Ovim uvodimo pilot projekat. Nećemo koristiti ovu tehologiju na svim biralištima nego na ograničenom broju. Ne radi se ovdje o elektronskom glasanju, mislim da nismo dovoljno napredni za to. Biće papirni listić i ti listići će biti elektronski skenirani i prebrojani, tako da ćemo onemogućiti promjenu biračkih listića, mijenjanja ili da neki listići izađu drugačiji“, rekao je Šmit, napomenuvši da su izmjenama predviđene i sankcije.

Neki bi se mogli žaliti ali svako ko ne prihvata temelje demokratsnog društva oduzima pravo građanima da budu dio EU, rekao je ŠmitFoto: D. Maksimovic/DW

„Imamo profesionalizaciju biračkih odbora. Postoji komplet pravila za izbornu kampanju, pa sam odlučio da moramo krenuti sa tim izmjenama i uspostaviti saradnju sa drugim organima vlasti da se promjene sprovedu“, rekao je Šmit, dajući šansu domaćim političarima kako je rekao, da u naredne tri sedmice izvrše promjenu zakona i urade dodatna poboljšanja.

Šmit ističe da je odluku donio u skladu sa mandatom kao podršku upravo najavljenom procesu pristupanja BiH EU, što se odnosi na 14 prioriteta.

„Ovo radim zbog građana ove zemlje“, rekao je Šmit.

„Bio bih srećniji sa domaćim dogovorom“

„Radi se o jasnim međunarodnim smjernicama i mislim da bi trebalo biti dovoljno mogućosti za domaće organe za postavljanje balansa za birače. Birači ne mogu čekati da se vidi da li će doći do sporazuma između stranaka. I ja nemam namjeru da ovom posvećujem svaki dan. Bio bih srećniji da smo mogli naći mogućnost da se dođe do dogovora domaćih političara“, poručuje Šmit.

Šmit je govorio i o stranim sudijama, rekavši da oni ostaju i da je to dio napora međunarodne zajednice da zemlju učine funkcionalnom. Izrazio je žaljenje zbog nametanja izmjena Izbornog zakona.

„Meni je žao što ja to moram uraditi jer moj stav je da su domaća rješanja najbolja rješenja. Ja sada donosim taj paket integriteta i činim BiH sposobnom da ide prema evropskim integracijama“, rekao je Šmit, naglasivši da njegova odluka stupa na snagu objavljivanjem na internet stranici OHR-a.

Kristijan Šmit: Odluka uslijedila nakon nemogućnosti postizanja dogovora političara u BiHFoto: Elman Omic/AA/picture alliance

U RS spremaju novi zakon

„Neki bi se mogli žaliti ali svako ko ne prihvata temelje demokratskog društva oduzima pravo građanima da budu dio EU. Mi ulazimo u ugovor sa biračima. I moram dati svoj doprinos tome da pomognem da uspostavimo demokratski okvir. Iskoristite priliku, izađite i glasajte“, pozvao je Šmit građane BiH, svjestan da će kako je rekao biti dosta kritičara ove odluke, poput predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ali da je takva odluka uslijedila nakon nemogućnosti postizanja dogovora političara u BiH.

Inače, za sutra je zakazana i posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj bi se trebalo raspravljati o svim aktuelnim pitanjima. Prema ranijim najavama Dodika, Republika Srpska će ukoliko Šmit nametne izmjene Izbornog zakona, donijeti entitetski zakon po kojem će sprovesti lokalne izbore u oktobru.

Visoki predstavnik Kristijan Šmit nametnuo je i odluku da se onemogući kandidatura ratnim zločincima na izborima u Bosni i Hercegovini. U obrazloženju svoje odluke naveo je da je ispunio obećanje dato u Srebrenici prošle godine, kada je rekao da je neprihvatljivo da ljudi koji su osuđeni za ratne zločine mogu da se kandiduju i obavljaju javne funkcije.

Dejton: sporazum je zaustavio rat, ali nije okončao konflikt

06:06

This browser does not support the video element.