Višemjesečne opstrukcije u vezi sa obezbjeđenjem finansiranja izbora u oktobru od strane domaćih vlasti, najprije HDZ-a BiH, okončane su nametanjem odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita o finansiranju izbora. Šmit je nakon konsultacija sa ambasadorima zemalja članica PIC-a, donio odluku da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH prebaci potrebnih 12,5 miliona maraka za finansiranje izbora.

„Mojim odlukama pravosnažno se mijenja odluka Savjeta ministara BiH, te za izbore dodjeljuje puni iznos od 12,52 miliona maraka, osiguravaju trajna, sistemska rješenja za automatsko i kontinuirano finansiranje izbora, kao i privremeneo finansiranje u situaciji kada budžet ne bude usvojen u budućnosti“, rekao je Šmit, izražavajući žaljenje što je morao donijeti ovakvu odluku, jer to pokazuje da političari nisu bili u stanju organizovati nešto što je proceduralna stvar.

Izborni zakon

Šmit je, kao što je prethodno naveo, u istom paketu nametnuo i izmjene Izbornog zakona BiH, koje se odnose na način buduće dodjele sredstava.

„Ukupan iznos za sprovođenje izbora predviđen budžetima, stavljaju se na raspolaganje najkasnije u roku od 15 dana od dana Odluke Centralne izborne komisije o raspisivanju izbora “, navodi se u izmjenama zakona, što praktično znači da finansiranje izbora više neće zavisiti od usvajanja budžeta, niti će se u budućnosti blokadama moći spriječiti finansiranje izbora.

Rok za dodjelu sredstava CIK-u za sprovođenje izbora istekao je 19. maja, a HDZ BiH je uz podršku SNSD-a pokušavao da uspori ovaj proces, kako bi se izbori prolongirali. Nakon propasti pregovora o Izbornom zakonu, iz HDZ-a su upozoravali u više navrata da u takvim uslovima izbori ne mogu biti održani.

- pročitajte i ovo:  Moguće sankcije za Čovića, Zagreb uz HDZ BiH

Iz HDZ-a BiH, poručuju da je odluka Šmita nepotrebna, jer je novac bio osiguran -  najprije odlukom Savjeta ministara.

„Visoki predstavnik je donio odluku - po pom mišljenju nije trebao. Juče je Savjet ministara stvorio određene pretpostavke. Ako bi prošao i budžet, a ima uslova da prođe, onda bi se i razlika novca koja je potrebna, mogla dopuniti“, kaže Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH.

- pročitajte i ovo:  Vesna Pusić: "Izborni zakon, iza kojeg stoji HDZ BiH, je štetan"

Političko jačanje Šmita

Centralna izborna komisija je apelovala na Savjet ministara da izdvoji potrebna sredstava, ali je to odbijeno na više sjednica. Prije dva dana održana je sjednica Savjeta ministara na kojoj je osiguran samo dio novca, kroz pozajmnicu od Regulatorne agencije za komunikacije. S obzirom da iznos nije bio dovoljan za održavanje izbora, Šmit je poništio ovu odluku Savjeta ministara i prekinuo opstrukciju, obezbjeđivanjem sredstava.

Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da je Šmit očito ojačao na političkom planu i da je BiH definitivno u interesnoj sferi Zapada. Bilo je jasno, kaže Kazaz, da je HDZ pokušao da opstruiše održavanje izbora, što se moralo zaustaviti.

„Da li je dobro da visoki predstavnik nameće odluke, mislim da generalno nije, jer to oslobađa odgovornosti domaće institucije. Ali, ako domaće institucije, u ovom slučaju Savjet ministara, bojkotuje procese pokušavajući da ostvare lične interese, onda su nažalost te odluke neophodne. I mislim da ćemo u budućnosti gledati još Šmitovih odluka“, kaže Kazaz.

Nastavak podjela

Podijeljene su reakcije unutar BiH, uglavnom u smijeru u kojem su se kretali politički procesi prethodnih mjeseci, od propasti pregovora o Izbornom zakonu. Za srpskog člana Predsjedništva BiH i prvog čovjeka SNSD-a, Milorada Dodika, odluka Šmita "imaće dugoročne posljedice". Dodik smatra i da Šmit nema formalno imenovanje da interveniše.

„Očigledno je da je njihova namjera da se nametnu kao faktor odlučivanja i time pogaze sve demokratske institucije i samu BiH. BiH ne postoji kao suverena država, ona je propala i to je zakucavanje te propasti od neodgovornih lica i struktura“, rekao je Dodik, koji je odmah nakon odluke Šmita najavio da će na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH biti odobrena sredstva, potrebna za izbore.

Za razliku od Dodika, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović ističe kako je „odluka visokog predstavnika iznuđena manipulatorskim ponašanjem HDZ-a i ministra finansija Vjekoslava Bevande“.

„HDZ je proteklih godinu-dvije najavljivao da će pokušati blokirati izbore, što je očigledno i radio proteklih sedmica. Manipulantski je pokušavao prikriti svoje namjere, kroz ove epizode s posebnom odlukom i budžetom“, rekao je Džaferović, podsjetivši da je Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici donio odluku koja je bila nesprovodiva i predložena samo kao prepreka izborima.

Tegeltija: "Odluka Šmita nepotrebna”

Ali i prvi čovjek Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija poručio je da je odluka Šmita nepotrebna i da će dovesti do daljih nesporazuma, jer je Savjet ministara već usvojio budžet na zahtjev CIK-a, što je dovoljno za održavanje izbora. Nije mu jasno kaže, na koji način se misli sprovesti ova odluka.

„Ako žele da poštuju minimum zakona i propisa moraće da donesu barem još nekoliko odluka da bi se ovo moglo sprovesti i još jednom pokazati kako se na ovaj način ne pomaže institucijama BiH, na ovaj način se uništavaju institucije BiH“, rekao je Tegeltija.

Ambasada SAD-a u BiH, pozdravila nametanje amandmana na Zakon o finansiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH, koji će kako su naveli, pomoći da finansiranje izbora više ne bude taocem „zlonamjernih političkih aktera“.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu