Njemačka želi da se i dalje oslanja na uvoz energenata iz Rusije. Kancelar Olaf Šolc (SPD) kaže: „Trenutno ne postoji drugi način da se obezbijedi snabdijevanje Evrope energijom za proizvodnju toplote, za mobilnost, za snabdijevanje električnom energijom i za industriju." Energija iz Rusije od suštinskog je značaja za svakodnevni život građana. Zato Evropa namjerno nije uključila u sankcije  snabdijevanje energentima.

- pročitajte još:  Napad Rusije na Ukrajinu: šta se sada mijenja za Njemačku

Šolc: To ne ide od danas do sutra

Njemačka vlada, zajedno sa partnerima u Evropskoj uniji, ali i šire, već mjesecima radi na razvoju alternativa ruskoj energetici, kaže Šolc: „Ali to se neće desiti od danas do sutra. Stoga je naša svjesna odluka da se nastave aktivnosti privrednih subjekata sa Rusijom u oblasti snabdijevanja energijom."

Njemački ministar privrede Robert Habek (Zeleni) već se izjasnio protiv zabrane uvoza energenata iz Rusije. On smatra da bi embargo bio prijetnja po društveni mir. Ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) kaže da je na stolu opcija obustavljanja uvoza. „U ovom trenutku, međutim, čini se da je preporučljivo da se ne preduzima taj korak, kako bi se obezbijedilo da sankcije protiv Vladimira Putina budu održive."

Portparol vlade Štefen Hebeštrajt rekao je da će o embargu morati da se odluči na nivou EU, i da to generalno nije isključeno.

-pročitajte još:  Njemačke rezerve gasa? Ne postoje!

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na dodatne i strože sankcije Rusiji. Neophodan je, kaže, bojkot ruskog izvoza, a sa njim i zabrana uvoza nafte i prirodnog gasa iz Rusije. Uprkos sankcijama, Rusija se finansira izvozom tih sirovina.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je za CNN u nedjelju: „Prestanite da kupujete rusku naftu". Ruska nafta i gas „mirišu na ukrajinsku krv". On je svoj poziv proširio na „sve zapadne kompanije" i pozvao ih da se „povuku iz Rusije iz 'humanitarnih' razloga."

Velika zavisnost od Rusije

Njemačka je zavisna od Rusije kada je riječ o fosilnim gorivima. Prema podacima Ministarstva privrede, udio Rusije u uvozu gasa u Njemačku je oko 55 odsto, uglja oko 50, a sirove nafte oko 35 odsto. U Evropskoj uniji 40 odsto uvezenog gasa dolazi iz Rusije.

U međuvremenu, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će u utorak (8.3.) iznijeti prijedloge za brzo odvajanje EU od ruskih snabdjevača energentima. Konkretno, a prema riječima Fon der Lajen, biće riječi o obezbjeđivanju snabdijevanja od pouzdanih dobavljača  Rusije. Fokus će biti na tečnom prirodnom gasu (LNG) i gasovodima – s obzirom na to da bi ta infrastruktura u budućnosti mogla da se koristi i za transport vodonika, koji je prihvatljiv za životnu sredinu.

Pored toga, trebalo bi investirati u širenje obnovljivih izvora energije, kao što su sunce, vetar i voda, kao i u povećanje energetske efikasnosti zgrada i industrijskih procesa.

Moguće su i nove mjere podrške za domaćinstva i preduzeća koja su posebno pogođena trenutnim rastom cijena energije.

Prvi nacrti paketa Evropske komisije već su kružili prošle nedjelje. U njemu Komisija takođe predlaže da zemlje EU do oktobra popune svoja skladišta gasa najmanje na nivo od 80 odsto.

SAD razmatraju embargo na naftu

Za to vrijeme, SAD razmatraju mogućnost uvođenja embarga na naftu. Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u nedjelju na CNN da SAD i EU trenutno razgovaraju o tom pitanju. U toku su, kaže, „veoma aktivne diskusije" na tu temu. „Razgovaramo s našim evropskim partnerima i saveznicima da na koordinisan način razmotrimo ideju o zabrani uvoza ruske nafte." Riječ je i o tome da se „istovremeno obezbijedi da na svjetskim tržištima ima dovoljno rezervi nafte". Prema pisanju medija, SAD o tome razgovaraju i sa Japanom.

Prema riječima predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi, tamo se trenutno razmatra zakonodavna inicijativa koju će u četvrtak (8.3.) predstaviti republikanski i demokratski senatori. „Naš nacrt podrazumijeva zabranu uvoza ruske nafte i energenata u SAD. Time bi se prekinuli normalni trgovinski odnosi sa Rusijom i Bjelorusijom, ali i napravio prvi korak ka uskraćivanju Rusiji pristupa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji", rekla je Pelosi.

Američki predsjednik Džozef Bajden ranije je izjavio da po tom pitanju „ništa nije isključeno".

idj/tageschau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu