1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šoping za bolji svijet

Zoran Arbutina6. septembar 2008

"Fairtrade" je engleski izraz za fer-trgovinu, a odnosi se na trgovinu na kojoj ne zarađuju samo moćne kompanije već i mali proizvođači - često pojedinci ili male poljoprivredne zadruge u zemljama trećeg svijeta.

Dieter Overath, predsjednik organizacije TransFair
Dieter Overath, predsjednik organizacije TransFair predstavlja javnosti prvu informacionu kampanju u martu ove godineFoto: TransFair

Fairtrade je žig odnosno certifikat koji dodjeljuju nezavisni kontrolni instituti u industrijskim zemljama. Dobijaju ga samo proizvodi koji zadovoljavaju određene standarde: poljoprivredni proizvodi moraju biti "bio - dakle organski uzgajani, u procesu proizvodnje ne smiju sudjelovati djeca, odrasle osobe koje su radile moraju biti adekvatno plaćene, tako da od svog rada mogu pristojno živjeti i uzdržavati obitelj. Da bi sve funkcioniralo, te proizvode netko mora kupovati, i tu na scenu stupaju potrošači - u Njemačkoj politički svjesna i korektna kupovina uzima sve više maha.

Dugo vremena je u Njemačkoj kao i u svim drugim zemljama s funkcionirajućom tržišnom privredom važilo zlatno pravilo: kada je u mogućnosti birati između dva kvalitativno usporediva proizvoda, kupac se okreće onome koji manje košta. Porijeklo, način proizvodnje ili transporta tu za kupca nisu igrali nikakvu ulogu.

Kupac postaje aktivista

S jačanjem ekološkog pokreta s jedne strane i pokreta za solidarnost sa zemljama trećeg svijeta krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina taj se stav počeo mijenjati. Pojavile su se prve prodavaonice biološke hrane i radnje u kojima su se mogli kupovati zanatski proizvodi iz zemalja u razvoju. Jedan od njih je bio Andreas Demmer iz Hamburga, danas vlasnik nekoliko prodavaonica: "1976. kada sam ja započeo iznajmili smo dva stana, za ured i skladište, ukupno 100 kvadrata. Prodavali smo čaj iz Tanzanije, kavu iz Nikaragve i različite rukotvorine."

Berba kave u Sri Lanki - svako zrno treba ručno sakupiti. Pravedna trgovina osigurava da to ne rade djecaFoto: AP

Ideja je bila jednostavna: prodavač garantira da dio zarade od nekog proizvoda ide direktno proizvođačima u siromašnim zemljama trećeg svijeta što im omogućuje da rade i žive u ljudskim uvjetima. Ti su proizvodi doduše skuplji od sličnih u supermarketima, svojom kupovinom kupac međutim omugućava da neki poljoprivrednik, stolar ili pletač košara u Vijetnamu, Kongu ili Peruu mogu živjeti od svog rada, da njihova djeca mogu ići u školu a ne moraju raditi ili da mogu ići k liječniku kada su bolesni.

Tako primjerice od svakog prodanog manga sa čokoladnim prelijevom, cijena 3 eura, 12 centi ide u korist projekta protiv dječje prostitucije na Filipinima, od svkog kilograma kave iz Nikaragve 6,5 eura, 8 centi ide za izgradnju vodovoda i škole u kraju iz kojeg kava dolazi.

Pređena je kritična masa

U početku je većina stanovnika na taj pokret gledala kao na razbibrigu razmaženih ekologista i idealističkih revolucionara sa prebogatog zapada, ali s vremenom je ideja etički opravdanog kupovanja i fer trgovine uzela maha. Danas kupci dolaze iz širokog srednjeg sloja, to su tzv. "obični ljudi": " Mi mislimo da ljudi jedni drugima trebaju pomagati, i da trgovina treba biti pravedna. Poljoprivrednici u drugim zemljama bi trebali moći jednako tako živjeti kao i poljoprivrednici u Evropi."

Berbe banana u Kolumbiji - cilj pravedne trgovine je postići cijene od kojih mali uzgajivači mogu pristojno živjetiFoto: dpa

Mala marginalna pojava koja je imala prvenstveno ideološki a manje ekonomski značaj, u međuvremenu je postala ozbiljna privredna grana. U Njemačkoj postoje 800 prodavaonica isključivo sa proizvodima iz pravedne trgovine, a u međuvremenu se neki od tih proizvoda mogu kupiti u 30.000 njemačkih supermarketa.

Samo u prvoj polovici ove godine se popjavilo 45 investicijskih fondova koji svoj novac ulažu samo u ekološke i fer-trgovinske projekte. Posegnuti u novčanik, i mijenjati svijet - to je moto kupaca nove generacije: "Ja mislim da ja sasvim konkretno mogu učiniti nešto za pravednu trgovinu, to je mopj mali doprinos. Mislim da bi to svatko trebao učiniti, kako bi svijet učinili boljim."

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi