Deutsche Welle: U obraćanju Vijeću sigurnosti iznijeli ste izvjesna neslaganja sa stavovima koje je predočio visoki predstavnik Valentin Inzko. Šta je, prema vašem mišljenju, sporno u izlaganju šefa OHR-a?

Nikola Špirić: "Ja mislim da je izvještaj visokog predstavnika isuviše pesimističan, a pesimizam nije saveznik krajnjem cilju BiH do euroatlantskog puta i iznio sam rezervu prema takvom izvještaju. Zapravo, zemlja u kojoj je sve tako crno, kao što je rekao visoki predstavnik, ni po čemu ne bi mogla biti nestalna članica Vijeća sigurnosti jer je to nespojivo. Ja mislim da u BiH ima progresa i budućnost ove zemlje počiva na unutrašnjem dijalogu kao zalogu definitivnog uspjeha zemlje, a ne samo dijalogu koji se odvija između bitnih političkih ljudi i međunarodne zajednice, prije svega OHR-a i visokog predstavnika."

Informirali ste Vijeće sigurnosti da je u parlamentarnu proceduru upućeno imenovanje ministra sigurnosti BiH. Ima li naznaka da bi, nakon imenovanja ministra sigurnosti, moglo biti riješeno i pitanje imenovanja direktora ključnih državnih agencija?

"Da, informirao sam Vijeće sigurnosti i volio bih da izvšimo sva imenovanja. Ja sam veoma raspoložen da to i učinimo, ali na žalost do mene ne dolaze takve optimistične najave."

Ključ za EU integracije - tranzicija OHR-a i reforma ustava

Značajnu pažnju ste posvetili i transformaciji OHR-a, odnosno, iskazali ste zabrinutost da bi uslovi 5+2 mogli biti prošireni na 5+2+1. Također ste rekli da ne negirate potrebu ustavne reforme u BiH. Da li je realno očekivati da uslovi za transformaciju OHR-a budu prošireni i da jedan od dodatnih uslova bude upravo reforma ustava?

"Promjena ustava nije uslov za stepenicu više prema Briselu, ali tranzicija OHR-a jeste jedan od uslova za tu stepenicu. To ne znači da treba bježati od reforme ustava, ali mislim da BiH, kao bolesnik koji se liječi, treba dobijati manje zalogaje na euroatlantskom putu kako bih uspješno rješavala. Ono što je smisao mog obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a jeste da postoje i druge zemlje koje su nastale na bazi mirovnih sporazuma, a jedna od takvih je Švicarska kao primjer demokratske, razvijene zemlje. To je tako zato što niko ne spori sporazum na osnovu kojeg je nastala. U BiH su problem političke elite koje tvrde da je Dejtonski sporazum donio samo mir u BiH, a on je donio i mir i suštinu. Sve dotle dok se osporava Dejtonski sporazum i prizivaju drugi da pišu 'Dejton 2' to je generisanje nestabilnosti. Kad to shvatimo, mislim da će nam svima biti lakše i da ćemo ubrzati put ka Evropskoj uniji."

Špirić osporava objektivnost visokog predstavnika

Osvrnuli ste se pred Vijećem sigurnosti i na Inzkove ocjene da je "Republika Srpska stvorila problem na državnom nivou, a onda kritizirala državu zbog postojanja problema", kao i na upozorenje šefa OHR-a da se "maloj grupi pojedinaca ne može dozvoliti da ignoriraju nade i zajedničke napore miliona građana BiH".

"U više navrata sam, obraćajući se Vijeću sigurnosti, naglašavao da Republika Srpska može biti motor razvoja, a ne opasnost po Bosnu i Hercegovinu. Bojim se da se iz izvještaja Visokog predstavnika upravo naziru konture ovog drugog. Nisam u ovom izvještaju mogao da pronađem niti jednu pozitivnu stvar u vezi Republike Srpske i njenih institucija iako je opće poznato i priznato da je Republika Srpska funkcionalniji i efikasniji dio BiH. Navijački ton u izvještaju u kojem se ocjene o Republici Srpskoj nazivaju opstrukcijama, a ocjene o Federaciji BiH poteškoćama, objektivnog posmatrača ne mogu ostaviti ravnodušnim."

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Svetozar Savić