Ako je suditi po prvim reakcijama ministara vanjskih poslova evropske 27-ice, zbunjenost je veća od razboritosti, pa je stara dobra metoda ostavljanja svakog vrućeg pitanja da ‘prenoći’ potegnuta kao najmudrije rješenje.

Nova Vlada Srbije je već u drugoj nedjelji postojanja pokazala da je mnogo jača i odlučnija nego što su predviđali i najveći optimisti. Svi u sjedištu Evropske unije saglasni su da novoj srbijanskoj Vladi, treba snažnije, nego ikada, zapuhati u jedra, ali do razlika u stavovima, kao i obično kada je o EU riječ, dolazi uvijek kada treba uskladiti zajedničku politiku.

Predstavnici Evropske komisije koji redovnije kontaktiraju sa vladama zemalja zapadnog Balkana, a od početka ove godine najviše, upravo, sa Srbijom, zagovaraju odlučniju politiku poticanja i nagrade za svaku ozbiljniju pozitivnu promjenu. S druge strane diplomatski predstavnici nacionalnih vlada unutar Unije, po tradiciji, više vole udovoljiti svako svojim državnim interesima.

I Mladić mora u Hag

Za evropskog komesara za proširenje Olija Rena, Karadžić bi sasvim sigurno bio više nego dovoljan razlog za odmrzavanje Privemenog sporazuma o trgovini koji je potpisan krajem aprila, ali odmah i zamrznut. Ministri vanjskih poslova EU, međutim, polaze od stava da je nova vlada u Srbiji sada pokazala da je sposobna napraviti i posljednji pravi potez kada je riječ o saradnji s haškim tibunalom. I to, nakon skoro 13 godina, ponovo udružiti Karadžića i Mladića, ali za razliku od 90-tih godina, kada su palili i žarili širom Bosne i Hercegovine, ovoga puta u poznatom holandskom morskom ljetovalištu Sheveningen.

Glavu riječ, po svemu sudeći, u narednih nekoliko dana imat će glavni haški tužilac, Serž Bramec (Serg Brammertz) pred kojim je uobičajeni zadatak da utvrdi pravnu težinu i političku vrijednost neočekivanog Karadžićeva dospijeća iza rešetaka.

Osim tužioca Bramerca, važnu ulogu će imati i holandska vlada koja se od počeka pregovora s Beogadom o pridruživaju EU, zalagala za hapšenje i izručenje generala Ratka Mladića kao glavnog vojnog aktera stravičnih julskih pokolja u Srebrenici 1995. godine. Nakon ovih zločina ni holandske vlasti više ne spavaju mirno, jer su njihovi vojnici optuženi za saućešće, zbog toga što su mogli, a nisu preduzeli sve što su trebali da se srebrenički genocid ne dogodi.

Holandska vlada je zato u utorak, snažno pozdravila hapšenje Karadžića, ali je najavila da očekuje i nove korake.

Bramec ima zadnju riječ

Druga zemlja koja drži stranu Holandiji je susjedna Kraljevina Belgija, koja zbog vlastitih ustavno-političkih problema i krize vlade, nije spremna na prebrze i euforične odluke prema “trećim državama“. Osim toga i glavni haški tužilac je Belgijanac.

Užurbane diplomatske aktivnosti su, međutim, već u punom jeku. U Evropskoj komisiji očekuju da bi Bramerc mogao kazati svoje već do kraja ove sedmice. Po prvim nezvaničnim saznanjima, on je skloniji pozitivnim izvještajem o hapšenju Karadžića ohrabriti Srbiju da nastavi putem ka potpunoj saradnji s haškim tribunalom, nego negativnim stavom zakočiiti njene ambicije prema Evropskoj uniji.

Pristalice politike podsticaja smatraju da bi odmrzavanje Privremenog trgovinskog sporazuma između EU i Srbije koji je potpisan 29. aprila u Luksemburgu, značilo podstrek za nova hapšenja. Oni, takođe, vjeruju da ignorisanje činjenice da su “lovci na lisicu ulovili vuka”, u taboru proevropskih snaga Srbije, ne bi bilo prihvaćeno s odobravanjem i moglo bi oslabiti tempo evropeizacije, koju hrabro zagovaraju srbijanski predsjednik Tadić i njegovi s mukom prikupljeni koalicioni partneri.

Svi čekaju šta će reći Bramerc.