Bilo u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji ili Bosni i Hercegovini, u mnogim skijaškim regionima Evrope ove sezone nema šta da se vidi od zimskih čarolija. Vide se samo bijele staze napravljene od vještačkog snijega u zeleno-smeđim pejzažima. Na mnogim mjestima je jednostavno previše toplo i umjesto snijega pada kiša. A to je problem sa velikim posljedicama.

Manje snijega jednako je manje vode ljeti

"Sijneg igra važnu ulogu u ciklusu vode, naime on zadržava vodu tokom određenog vremenskog perioda. Voda koja se nalazi u snijegu ne otiče direktno, već samo ljeti ili u proljeće", objašnjava Danijel Farinoti, profesor glaciologije na Švajcarskoj višoj školi za tehnologiju (ETH) u Cirihu i Švajcarskom istraživačkom institutu za šume, snijeg i prirodnu sredinu (WSL).

Tek kada se snijeg odmrzne, otopljena voda odlazi u jezera i rijeke i u podzemne vode. Bez zaštitne funkcije snijega, ove vode će nedostajati kasnije tokom godine. Rijeke koje se obično napajaju topljenjem snijega tada imaju niži nivo.

Nedostatak snijega može uticati na transport i snabdijevanje električnom energijom

Jedna od njih je Rajna. Za nju je otopljena voda ključna kao rezerva vode mjesecima sa manje padavina ljeti i u jesen. Ali: „Otapanje glečera i manje snijega mogli bi u budućnosti da pogoršaju stanje nivoa vode u Rajni od Bazela do Sjevernog mora“ – navodi se u studiji Međunarodne komisije za hidrologiju Rajne (KHR), udruženja naučnih organizacija iz zemalja kroz koje protiče ta rijeka. Predviđa se da će u budućnosti padati više kiše zimi. Međutim, prema studiji, kiša vjerovatno neće moći da nadoknadi nedostatak otopljene vode.

Sve veći efekti niskog vodostaja ljeti su značajni i utiču na sve koji koriste vodu duž Rajne - teretni saobraćaj Rajnom bi mogao biti otežan u prosijeku više od dva mjeseca godišnje krajem vijeka. Elektrane bi mogle da proizvode manje struje, a snabdjevači pijaćom vodom, kao i poljoprivreda, morali bi da se pripreme za sve češće nestašice vode. Jer, u toplim, suvim ljetima, biljke imaju veliku potrebu za vodom.

Prilagođavanje nedostatku snijega: bazeni za zadržavanje i štednju vode

Da bi se ponovo učinilo dostupnom više vode, koja će sve češće nedostajati zbog nedostatka topljenja snijega u proljeće i ljeto, bili bi potrebni dodatni vještački rezervoari za zimske padavine, kaže Mark Cebiš, klimatolog u Eurac Research, interdisciplinarnom istraživačkom centru sa sjedištem u Južnom Tirolu. Međutim, ovo je uvijek intervencija u prirodi i prostor za takve bazene je ograničen, posebno u planinama.

Zato prije svega važi sljedeće: „Ako se poveća rizik od suše, moramo da štedimo vodu gdje god možemo. I dalje se mnogo vode gubi u poljoprivredi, posebno južno od Alpa, na primjer zbog curenja iz cijevi, i zato što se i dalje često koriste prskalice, što znači da mnogo vode isparava.

Robert Štajger, geograf i istraživač turizma na Institutu za finansije Univerziteta u Inzbruku, naglašava da se mora razmisliti i o tome šta se uopšte može uzgajati u budućnosti. „U dolini italijanske rijeke Po, na primjer, razmišlja se o tome da se uzgaja znatno manje pirinča jer su za to potrebne veoma velike količine vode“, kaže Štajger, koji je uključen u ekološku organizaciju Protect our Vinters (POV).

U Pou u Italiji prošlog ljeta jedva da je uopšte bilo vode. Pored izuzetno toplog sušnog perioda, prethodna zima sa vrlo malo snijega i kiše izazvala je dramatično nizak nivo vode u mnogim evropskim rijekama.

Kako nedostatak snijega šteti planinama

Nedostatak snijega takođe ima mnogo posljedica u samim planinskim predjelima. Prema Štajgerovim riječima, ako zimi umjesto snježnih padavina padaju jake kiše, postoji rizik od odrona. Naročito kada se spoje otapanje snijega i jake kiše.

Nedostatak snijega takođe ima veliki uticaj na lokalne ekosisteme, objašnjava Daniel Farinoti sa ETH-a u Cirihu. „Bez snijega, ekosistemi koji su navikli na snijeg imaće drugačiji sastav jer će tada druge vrste migrirati."

Pošto snježna voda koja se otapa sporije curi u tlo, bolje se apsorbuje od kišnice koja kratko pada i teče niz padine. Drugim riječima: snježna voda održava tlo u planinama vlažnim duže od kišnice. Ovo je, između ostalog, prednost za rast biljaka u proljeće.

Bez snijega manje sunčeve refleksije

Bijeli snijeg takođe reflektuje sunčevu svjetlost. Bez toga, tlo se brže zagrijava i postaje suvo. Na suvom tlu kiša takođe brže otiče umjesto da curi u tlo. Suvo tlo takođe može povećati rizik od požara, kaže Danijel Farinoti. Suša takođe podstiče štetočine. U Južnom Tirolu, Mark Cebiš izvještava o povećanju zaraze štetočinama potkornjacima, kojima je, drveće oslabljeno zbog suše takoreći lak plijen.

Polarni regioni su, gledano iz globalne perspektive posebno važni, odnosno morski led, ali i velika zavijana područja tundre, na primjer u sjevernoj Skandinaviji ili u Sibiru.

Novi snijeg je takođe važan za svjetske glečere. Samo ako su ljeti prekriveni snijegom, ispod njega mogu da formiraju led. „Ako nema snijega, glečer je već izgubljen."

Vještački snijeg ili plastične folije ne mogu zamijeniti snijeg

Zamjena ili skladištenje snijega gotovo je nemoguće. Ovo je veoma skupo i izvodljivo samo na lokalnom nivou - i samo ako za to postoji ekonomski interes, na primjer za zimske sportove, naglašava istraživač turizma Štajger. Proizvodnja vještačkog snijega troši mnogo energije i vode – a za mnoge regione, slažu se svi stručnjaci, jednostavno će biti previše toplo za vještački snijeg u budućnosti.

Prema Štajgeru, skladištenje snijega uz pomoć bijelih plastičnih folija, na primjer na glečerima, veoma je komplikovano. „Potrebno je nekoliko nedelja da se ove folije postave i ponovo skinu. Takođe je otkriveno da mikroplastika iz folija odlazi u prirodnu sredinu."

Prema Danielu Farinotiju iz ETH u Cirihu, postoji samo jedna stvar koja može pomoći da se spriječi svijet bez snijega koliko god je to moguće: „Staviti pod kontrolu klimatske promjene. Mi zapravo imamo najveći uticaj na emisije CO2. Mislim da je to mnogo lakše nego sve druge tehničke mjere".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu