45 novinara iz 15 zemalja rade na tome da dovrše istraživački posao koji je započela ubijena malteška novinarka Daphne Garuane Galizia. Oni se nadaju da će pronaći ključni trag koji bi vodio ka naručiocima i organizatorima njenog ubistva. Malteška vlada i pravosudni organi nisu dostavili nikakve nove rezultate istrage čak ni šest mjeseci nakon ubistva. Dojam je da istraga teče mlako i da možda ne postoji volja da budu objavljeni neugodni rezultati. Sada se postavlja pitanje šta Evropska unija radi kako bi održala pritisak na svoju zemlju članicu Maltu i šta čini kako bi zaštitila one koji se bave istraživačkim novinarstvom?

„Evropska komisija očekuje nezavisnu i temeljitu istragu ubistva sve dok se odgovorni ne pronađu i ne predaju pravosudnim organima”, kaže glasnogovornik Margaritis Schinas. No, kakve su šanse da se to dogodi kada se zna da su politička, pravosudna i policijska tijela na Malti u uskoj sprezi, što dovodi pod sumnju nezavisnost sudova. Razotkrivanje te sprege je godinama bilo dio posla ubijene novinarke, a nove detalje je objavio istraživački tim projekta „Daphne”.

Međutim, Evropska komisija u Briselu ne vidi nikakvu sustavnu krizu u pravosudnom sistemu Malte, tvrdeći kako ne postoji razlog za vođenje procesa zbog kršenja vladavine prava, rekao je Schinas. O ovome se raspravljalo i u EU i ustanovljeno je da pravna država na Malti nije ugrožena. Rečeno je međutim da postoje "specifični problemi" i da se o tome se razgovara sa odgovornima na Malti. Rečeno je i da je Evropska komisija u kontaktu s vladom Malte. Sven Giegold, zastupnik iz stranke Zelenih i član delegacije EU koja je posjetila Maltu, ne slaže se sa izjavom portparola EU: „Postoji sustavni problem s vladavinom prava na Malti, koji Evropska komisija pokušava zataškati - čak i nakon ubistva novinarke i to smatram strašnim.

Brisel je najavio i izvještaj oko sumnjivih aktivnosti na Malti, koje se odnose na prodaju evropskih pasoša. U principu, ta odgovornost leži na svakoj državi-članici pojedinačno a povrede zakona se ne mogu lako prepoznati. O ovim rabotama malteške vlade opsežno je pisala ubijena novinarka Daphne Garuana Galizia. Pod uslovom da uloži 1,1 milion eura, svaki državljanin bilo koje treće zemlje može postati građanin Malte. Navodno su biznismeni iz Rusije, Kine i arapskih zemalja bili glavni profiteri ove regulative. Oni na taj način kupuju slobodu kretanja po EU ili žele izbjeći kazne i krivično gonjenje u drugim zemljama. Ti ljudi ranije nisu imali nikakve osobne veze sa ovom ostrvskom zemljom, niti su stvarno željeli živjeti tamo.

Pomaže li još jedna izmjena zakona?

No, kada se radi o pranju novca, tu je situacija potpuno drugačija. Ustanovljeno je da postoje i veze između autokratske vlade Azerbajdžana, Pilatus- banke na Malti i premijera Josepha Muscata, koju je otkrila upravo ubijena novinarka Daphne. Malteške vlasti zatvorile su banku krajem marta a iranski vlasnik se sada nalazi u pritvoru u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, razjašnjavanje nejasnih monetarnih transakcija na relaciji Baku – Malta nije napredovalo.

Međunarodni  monetarni fond je naložio malteškoj vladi krajem januara da poduzme „održive napore  da bi osigurala cjelovitost financijskog sistema. Pri tome je ključna odlučna primjena i efikasna kontrola mjera protiv pranja novca. ..” Evropska komisija zapravo priznaje da Malta ima problema, kada kaže: „Komisija će ispitati da li će protiv Malte pokrenuti postupak za utvrđivanje povrede EU-sporazuma kada je u pitanju pranje novca”, rekao je glasnogovornik EK Margaritis Schinas. On upućuje na  Direktivu 5 o pranju novca", koju je u četvrtak usvojio Evropski parlament. Njome se pooštravaju pravila i mjere i otežava se pranje novca.

Javni registar vlasnika i povjerenja

Judith Sargentini, predsjedavajuća pregovaračke delegacije u Evropskom parlamentu ističe da je još tokom posljednjeg pooštravanja mjera došlo do bitnih promjena. "Od tada vlasnici firmi i nekretnina moraju poimenice biti uvršteni u javni registar. Ali sada je napravljen svojevrstan skok i uvedeni su trustovi (oblik povezivanja više preduzeća). " Nakon što je uvedeno pravilo da vlasnici moraju biti registrovani, otkriveni su posrednici, koji su stajali iza sumnjivih poslova, čime je otvoren put da se stane u kraj pranju novca, finansiranju terorizma i utaji poreza. Međutim, ovdje se ne bi trebale očekivati  brze promjene: Do trenutka stupanja na snagu posljednjih izmjena zakona o suzbijanju pranja novca u EU, bilo je potrebno da prođe tri godine.

"Naša ideja je da očistimo zakon od neadekvatnih mjera", kaže Judith Sargentini, i to tako da se kriminalne aktivnosti ne mogu tako lako skrivati iza fasade naizgled legitimnih firmi. Ona je ponosna što nekolicini država nije uspjelo da u  EU-parlamentu proguraju mjere kojima bi se bitno ograničio pristup registru sa imenima vlasnika firmi. Italija je željela da se registar sa vlasnicima firmi smije objaviti samo kada se vode sudski procesi. No, to je odbijeno. Sada će pristup registru biti moguć i nevladinim organizacijama i novinarima, koji se bave istraživačkim novinarstvom.  No, probleme evropska zastupnica Judith Sargentini i dalje vidi kada je u pitanju provedba strogih propisa u zemljama članicama EU. „Vlade na sva zvona govore koliko je štetno pranje novca a onda zaostaju u provedbi mjera za borbu protiv pranja novca. Ili propuštaju da vrijednuju dostupne informacije."

Advokatska kancelarija, koja je glavni operator u poslovima oko izdavanja pasoša građanima trećih zemalja na Malti, navodno je u vlasništvu dva trusta. U registru o tome ko stoji iza ova dva trusta navedeno je ime nepoznate žene iz Malezije. Ona bi mogla biti član familije nekog od saradnika advokatske kancelarije. Ne radi se, dakle, samo o identifikaciji imena iz registra u koji se unose vlasnici firmi već i o identifikaciji onih koji rade u pozadini i zapravo vuku sve konce. Bez obzira na sve, Judith Sargentini ipak smatra da će novi zakon donijeti poboljšanja za one koji se bave istraživačkim novinarstvom, kakva je bila Daphne Garuana Galizia „Ne možemo je vratiti u život, ali kada se pobrinemo da određene informacije izađu na svjetlo dana i dopru do javnosti, lakše ćemo omogućiti istragu i razriješiti neki slučaj”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android