Švedska je, kao i Finska, prošle godine podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u pod dojmovima ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. I dok je Finska u međuvremenu postala članica zapadnog odbrambenog saveza, Turska je skoro godinu dana koristila pravo veta da, kao i Mađarska, blokira Švedsku odnosno njeno pridruživanje Sjeveroatlanskom paktu. Ali početkom sedmice turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odustao je od svog višemjesečnog otpora. Šta NATO i Švedska očekuju od učlanjenja ove zemlje u zapadni vojni savez?

Šta geografski donosi pristupanje Švedske NATO-u?

Ako bi Švedska postala članica, cijela obala Baltičkog mora bila bi dio teritorije NATO-a - sa izuzetkom obale Rusije i njene eksklave Kalinjingrad.  U slučaju ruskog napada, na primjer, baltičke države bi se lakše branile: trupe i oprema bi se - preko Švedske - mogli mnogo lakše otpremiti u Estoniju, Letoniju i Litvaniju. Gotland takođe igra posebnu ulogu.

Simon Koschut, koji drži katedru za međunarodnu sigurnosnu politiku na Univerzitetu Zeppelin u Friedrichshafenu, objašnjava: "S Gotlandom - velikim ostrvom usred Baltičkog mora, Švedska NATO-u stavlja na raspolaganje izuzetno povoljnu stratešku bazu. Odatle možete kontrolirati praktično cijeli Baltik." Prema navodima ovog eksperta, geografski položaj zemlje je glavni razlog zašto je za NATO toliko atraktivno članstvo Švedske u NATO-u.

Šta je sa švedskom vojskom?

Švedske oružane snage i njihova vojna oprema također bi bili vrijedan dodatak NATO-u. To je mala zemlja - i brojčano gledano nema veliku vojsku. Prema Indexsu Global Firepower, švedska vojska broji oko 38.000 vojnika. Ali, "Šveđani imaju vrlo modernu vojsku, posebno dobro opremljeno i moderno ratno zrakoplovstvo, sa avionima koje sami proizvode", kaže stručnjak Simon Koschut. Oni su i morska sila sa podmornicama i već su prekaljeni u borbi. Učestvovali su u raznim NATO misijama, na primjer u Afganistanu.

Švedska troši oko 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda na odbranu – to je znatno više nego prije nekoliko godina i očekuje se da će taj udio nastaviti rasti u narednim godinama. Nakon završetka Hladnog rata, Švedska je, kao i mnoge zapadne zemlje, značajno smanjila izdatke za odbranu. Međutim, gruzijskim ratom 2008. godine, a najkasnije aneksijom Krima 2014. godine, počelo je preispitivanje. To se dodatno manifestiralo i ruskim agresorskim ratom u Ukrajini.

Koje bi glavne koristi Švedska imla od NATO-a?

Švedska i NATO već blisko sarađuju na mnogo načina. Odlučujuća promjena za Švedsku, nakon članstva u NATO-u, odnosi se na član 5 zajedničkog sporazuma. Shodno tome, oružani napad na jednu zemlju NATO-a smatra se napadom na sve. U tom slučaju, vojna alijansa se obavezuje da će pružiti pomoć. „Naravno, ova zaštita je ključna za Švedsku", kaže politikolog Koschut.

Osim toga, Šveđani bi tada bili i ravnopravni članovi Vijeća NATO-a, glavnog tijela za donošenje odluka odbrambenog saveza i tu bi imali pravo veta. Turska je iskoristila to pravo da do sada  blokira pristupanje ove skandinavske zemlje NATO-u, od čega je odustala na samitu u Vilniusu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu