Iako se rješenje s dvije države na Bliskom istoku u ovom trenutku čini puno daljim nego ranije - za irsku vladu to je deklarisani cilj. Pet sedmica je to bilo čak i fizički opipljivo u južnom dijelu Dablina: Izrael i Palestina su tamo imali svoje ambasade, koje su jedna od druge udaljene manje od dva kilometra.

U maju je Irska zvanično priznala palestinsku državu, pa neupadljiva kuća u nizu, koja je izgrađena u georgijanskom stilu sa u crveno lakiranim vratima, sada djeluje kao punopravna ambasada, na čijem je čelu palestinska diplomatkinja Jilan Wahba Abdalmajid. Izrael je tada, u znak protesta, povukao svoju ambasadorku Danu Erlich.

Sada joj njeno nekadašnje radno mjesto, kuća na šest spratova od cigle zaštićena metalnim ogradama i sigurnosnim kamerama, više nije potrebno: izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar, imenovan u novembru, u nedjelju je objavio da se zatvara diplomatsko predstavništvo u Irskoj.

Nerazumijevanje među bivšim izraelskim diplomatama

Alon Pinkas, bivši izraelski diplomata u SAD-u i šef biroa Izraelskog ministarstva vanjskih poslova, nailazi na nerazumijevanje za Sa'arove postupke: "Bio je to  nadmeni politički korak u cilju samopromocije – ni više, ni manje", rekao je Pinkas u razgovoru za DW. "Izrael nikako nije prekinuo svoje diplomatske odnose sa Irskom. Zatvaranje ambasade je privremena mjera. Irska zadržava svoju ambasadu u Izraelu i formalne veze između dviju zemalja ostaju na snazi. Ovdje je riječ o novom i potpuno neiskusnom ministru vanjskih poslova koji želi doći na naslovne strane, pri čemu je izabrao najslabiju moguću žrtvu."

I Jeremy Issacharoff, bivši izraelski ambasador u Berlinu (2017-2022), kritičan je prema tom potezu: "Naravno da je lijepo razmjenjivati ​​ideje sa prijateljima i prijateljskim zemljama. Ali ponekad se morate suočiti i sa temama koje su zaista teške. Ja bih tu radije tražio balans - s jedne strane, izraziti svoje nezadovoljstvo, ali u isto vrijeme održati dijalog. U Irskoj postoji jevrejska zajednica, određeni broj Izraelaca je zaposlen u irskoj tehnološkoj industriji, a Irska je i članica EU-a", podsjeća Issacharoff u intervjuu za DW.

U isto vrijeme, Issacharoff smatra da Irska ima obavezu: „Irska vlada bi trebala mnogo više učiniti za širi i tolerantniji dijalog u odnosu na Izrael - i ublažiti svoju gotovo automatsku kritiku koju izazivaju svi izraelski postupci, ne uzimajući u obzir užasne prijetnje s kojima se morao suočiti Izrael od 7. oktobra."

Zašto se toliko Iraca identifikuje sa Palestincima

Irska je 2023. iz Izraela uvezla robe u vrijednosti od 3,6 milijardi eura, dok je izvoz u suprotnom smjeru iznosio oko pola milijarde eura. Vjerovatno je jedan od razloga i to što se irska vlada pozivala na jedinstvene odluke EU-a, kada je od nje, u vezi sa ratom u Gazi, zatraženo da uvede sankcije.

Stanovnici Irske se najvećim dijelom poistovjećuju s Palestincima: ta solidarnost je počela još 1917. godine, kada je Velika Britanija u takozvanoj Balfurovoj deklaraciji pozvala na jevrejske države u Palestini, koja je tada bila pod kontrolom Osmanlija. Deklaracija je nazvana po ministru vanjskih poslova Arthuru Balfouru, koji je ranije slovio kao protivnik samostalne Irske. U tadašnjoj koloniji, britanske paravojne formacije potisnule su pristalice irske nezavisnosti - prije nego što su neke od istih tih jedinica poslane u Palestinu.

U međuvremenu su postojale i simpatija između Iraca i cionista, koji su takođe bili za okončanje britanske vladavine - prije nego što je Velika Britanija 1937. predložila podjelu Palestine na jevrejsku i palestinsku državu. Britanci su pak prije toga podijelili i irsko ostrvo na Republiku, koja je bila nezavisna od 1921. godine, i Sjevernu Irsku, kojom je još uvijek upravljao London. Od 1960-ih, britanske snage sigurnosti su se sve brutalnije obračunavale sa republikancima koji su tamo živjeli. U decenijama koje su potom uslijedile, sve više Iraca je povlačilo paralele sa izraelskim odnosom prema Palestincima.

Irska državu Izrael priznaje od 1963. godine i od 1980-ih zahtijeva rješenje s dvije države na Bliskom istoku. Dublin je najoštrije osudio teroristički napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i zahtijevao oslobađanje talaca. Istovremeno, Irska kritikuje postupke Izraela u ratu u Gazi i zahtijeva hitni prekid sukoba i više humanitarne pomoći. Prošle sedmice se Irska formalno pridružila tužbi Južnoafričke Republike za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) - ministar vanjskih poslova Micheal Martin optužio je Izrael za "kolektivno kažnjavanje Palestinaca". Nakon toga je izraelski ministar vanjskih poslova Sa'ar naredio zatvaranje ambasade u Dablinu.

Sa'ar kritikuje "antisemitskog" premijera Harrisa

Irski premijer Simon Harris je rekao da se ne smije dozvoliti da Irci budu ućutkani i da je potrebno nastaviti sa kritikama prema postupanju Izraela u Gazi. Sa'ar je odgovorio, optužujući Harrisa za antisemitizam: "Postoji razlika između kritike i antisemitizma, koji se zasniva na delegitimizaciji i dehumanizaciji Izraela, kao i dvostrukim aršinima protiv Izraela."

Te optužbe palestinska ambasadorka u Dablinu Jilan Wahba Abdalmajid smatra neopravdanim. " Irske pozicije su oduvijek bile vođene principima međunarodnog prava, ljudskih prava i pravde. Stav Irske ne smije se iskrivljivati ili povezivati ​​s etiketama, koje ne idu jedna s drugom", napisala je u svom odgovoru na pitanja novinara DW-a. Ona se umjesto toga, pozvala na odluku Međunarodnog suda pravde iz jula, koja zapravo obavezuje Izrael na umjerenost.

Slabi li uticaj Izraela u Evropi?

Zatvaranje ambasade je u direktnoj vezi sa odlukom Irske u vezi tužbe pred Međunarodnim sudom pravde. Ipak, malo je vjerovatno da će ovaj korak olakšati ionako komplikovane odnose Izraela s Evropskom unijom. Naime, nije samo Irska u maju priznala palestinsku državu, već i Španija, Norveška, a potom i Slovenija. Udaljava li se Izrael, koji je usred istorijske krize sopstvene bezbjednosne politike, od važnih partnera?

EU raspolaže brojnim sredstvima za vršenje pritiska, podsjeća bivši diplomata Pinkas: "Postoji sporazum o pridruživanju. Postoje mnogi fondovi za akademska i medicinska istraživanja i fondacije koje transferišu novac u Izrael." Osim toga, veliki dio izraelskog izvoza išao je u EU. "Evropa bi mogla povući mnoge poteze koji bi zakomplikovali situaciju, ukoliko se dogodi da Izrael ode predaleko. Nadam se da neće doći do toga."

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu