Ruski napad na Ukrajinu prožeo je cijelu 2022. i u Njemačkoj, ali i brige oko skladišta gasa, korone i inflacije. Ipak, postoje i pozitivni primjeri.

Pomoć za ukrajinske izbjeglice

Milioni ljudi su zbog rata napustili Ukrajinu, veliki broj je došao u Njemačku. Prema Centralnom registru za strance krajem oktobra ih je bilo skoro jedan milion.

Spremnost ljudi u Njemačkoj da pomognu je bila velika. Neki su ljudi čak ustupili dnevnu ili gostinsku sobu da bi primili žene i djecu iz Ukrajine i to je trajalo nedjeljama i mjesecima. Brojni građani su prikupljali donacije za izbjeglice, odjeću i potrepštine za domaćinstvo, pomagali su djeci da urade domaće zadatke i pratili izbjeglice prilikom posjeta institucijama i ljekarima.

Njemački Centar za istraživanje integracije i migracije pratio je spremnost Nijemaca da pomognu tokom dužeg perioda i došao do zaključka da je spremnost da se pomogne doduše opala u odnosu na period poslije početka rata, ali da se i dalje drži na visokom nivou. Prema tim podacima svaka druga osoba u Njemačkoj je otvorena za volonterski angažman, više od polovine ljudi je spremno da izdvoji neku donaciju za izbjeglice, a skoro svaki peti učesnik u anketi bi bio spreman da prihvati izbjeglice i kod kuće.

Njemačke firme sa rekordnim profitom

Za velike njemačke firme koje su registrovane na berzi godina je bila dobra, uprkos energetskoj krizi i inflaciji. Prema podacima konsultantske firme EY, u trećem kvartalu, između jula i septembra, 40 najvećih njemačkih koncerna na Njemačkom dioničarskom indeksu (DAX) zabilježili su porast vrijednosti od 23 odsto, a dobit je porasla čak za 28 odsto. Vodeći koncerni su bili Mercedes, Folksvagen i Simens.

„Ko je računao sa opadanjem obima poslova razočarao se. Kod većine koncerna registrovanih na berzi rastu i promet i zarada, posao cvjeta“, objašnjava saradnik ove konsultantske firme Henrik Alers. On čak računa sa tim da će, kad se podvuče crta, 2022. biti rekordna godina.

Terminali za tečni gas završeni prije roka

Veliki građevinski projekti inače traju znatno duže. Ako pomislimo na Elbsku filharmoniju za koju je planirano da se završi 2010. a radovi su okončani tek 2016. onda može da nas obraduje činjenica da je moguće graditi brže. Plutajući terminal za uvozni tečni gas, koji je nedavno otvoren u Vilhelshafenu, zahtijevao je samo deset mjeseci planiranja i gradnje.

„To je sada novi njemački tempo kojim želimo da unaprijedimo infrastrukturu i treba da bude uzor ne samo za ovo postrojenje već za mnoga, mnoga druga“, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc prilikom svečanog otvaranja postrojenja. Ovaj terminal koji pluta pred obalom Sjevernog mora doprinijeće bržem nadoknađivanju manjka gasa izazvanog zaustavljanjem ruske isporuke.

Njemački privrednici su se ponadali da će ovaj primjer efikasne gradnje postati pravilo. Predsjednik Njemačke industrijske i trgovačke komore (DIHK) Peter Adrijan je rekao da je potrebno bitno ubrzavanje planiranja i procesa izdavanja dozvola za sve projekte infrastrukture. Za neke je ovakav način gradnje čak prebrz. Ekološke organizacije su kritikovale gradnju i zahtijevale jednako ubrzanje procedure za energetske projekte koji se zasnivaju na obnovljivim izvorima.

Tehnologija i klima

Može li tehnologija riješiti naš klimatski problem, makar donekle? Jedno preduzeće iz Hunsrika upravo to i pokušava. Mašina P500 uzima CO2 iz atmosfere. Kako to radi? U cijevima i reaktorima se ugljenišu grane drveća bez prisustva vazduha. Normalno bi u tom procesu spaljivanja nastao ugljen-dioksid i nastalo bi novo zagađenje, ali P500 sagorijeva biljnu masu bez prisustva vazduha, pa se biljni i drveni otpad upotrijebljavaju na najbolji mogući način.

Postoje dodatni pozitivni efekti. Pri nastanku tog biljnog uglja nastaje i regenerativna toplota koja je zbog nestašice gasa trenutno veoma tražena. Osim toga, poljoprivrednici bi biljnim ugljem mogli povećati plodnost svog zemljišta. Cijena ovakvog uglja je još uvijek velika, ali bi se sa porastom ponude mogla promijeniti.

Kraj pandemije?

Čuveni njemački virolog Kristijan Drosten, koji je inače poznat po svojoj skepsi i upozoravajućim porukama zaista je obznanio kraj pandemije: „Ove zime doživljavamo prvi endemski talas virusa SARS-CoV-2, što po mojoj procjeni znači da je pandemija prošla“, izjavio je nedavno Drosten.

On je objasnio da će imunitet stanovništva poslije ove zime biti tako širok i izdržljiv, da virus jedva da će moći da opstane tokom ljeta. Šef odjeljenja virologije na berlinskoj klinici Šarite jedino se ogradio za slučaj nastanka sasvim novih varijanti virusa. „Ali ni to u ovom trenutku ne očekujem“, dodao je on.

 Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu