I? Da li Vam je muka već kada viditi naslovnu fotografiju? Zmijsko vino sigurno nije za svakoga, ali u kineskom regionu, odakle dolazi, ni u kom slučaju ne izaziva gađenje. Dok jednima ide voda na usta, drugima počinje da se povraća. A uzroci gađenja mogu biti veoma različiti: nekad je to izgled, nekad miris, nekad ukus ili način na koji se neko jelo pravi.

- pročitajte još: Komplicirani svijet ljudi i životinja

Muzej odvratne hrane koji je krajem maja otvoren u Berlinu, toj temi pristupa sa humorom i ambiciozno. Izloženo je 80 eksponata, među kojima su internacionalna jela poput bikovog penisa, grilovanog psa ili kravlje krvi. Neka jela mogu da se kupe u prodavnici muzeja ili da se direktno probaju u baru za degustaciju.

Umjesto ulaznica kese za povraćanje

Izložba je nastala 2018. godine u švedskom Malmeu, gdje je privukla veliku medijsku pažnju. Osmislili su je direktor muzeja Martin Felker i kustos Samuel Vest, sa ciljem da pokrenu razgovor o temi gađenje. Umjesto karata, posjetioci na ulazu dobijaju kese za povraćanje – da li će im biti potrebne, u potpunosti zavisi od njihovog praga gadljivosti. U svakom slučaju objektima može da se priđe veoma blizu, mogu da se fotografišu ili pomirišu – recimo fermentisana ajkula sa Islanda. 

Jela nisu postavlena prema zemlji porijekla, već prema vrsti hrane. „To je kao meni koji se sastoji od nekoliko jela“, kaže direktor Martin Felker. Najprije idu pića, kao što su „Bibergajl“, rakija obogaćena aromom dabrovih analnih žlijezda ili liker od nojevih jaja.

Istraživanje i relativizacija pojma gađenje

Za srednjoevropljane mnogi eksponati su veoma egzotični, poput grilovanog zamorčića, žabljeg smutija, šnicle od kravljeg vimena ili sira od grinja: „Gade nam se stvari koje su nam strane ili suviše bliske“, kaže natricionistkinja Bastiene Nojman u intervjuu za agenciju dpa. „Mi ovdje ne bismo jeli psa, jer nam je suviše blizak.“ Sa druge strane, u Indiji je nazamislivo jesti svetu kravu.

Organizatori izložbe vješto izbjegavaju kolonijalistički pogled na ostatak svijeta, tako što pored međunarodnih eksponata izlažu i slično bizarna njemačka jela, kao što su guščja jetra ili „Mrtva baka“ (krvavica sa krompirom). Ali istraživanje i relativizacija pojma gađenje nije jedini cilj muzeja i njegovog direktora. „Terminom odvratnost budimo radoznalost ljudi“, kaže Martin Folker. Njegov cilj međutim nije samo da privuče pažnju izložbom, već i da ljude edukuje o temama kao što su održivost i dobrobit životinja. Stoga se za potrebe izložbe ne ubijaju životinje. 

Šta i kako želimo da jedemo u budućnosti?

Muzej u saopštenju za medije navodi: „Gađenje i dobrobit životinja, odnosno njihova patnja su povezani. Naši eksponati pokazuju i kakvu štetu nanosimo životinjskom okruženju, zbog onoga što volimo da jedemo ili pijemo.“ Jedno od pitanja koje izložba postavlja glasi: „Šta i kako želimo da jedemo u budućnosti? Možda bi proširenje ili promjena lične granice gađenja moglo da doprinese da se ubuduće drugačije hranimo i da pronađemo nove puteve da živimo ekološki održivije.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu