Prihvat povratnika sa stranih ratišta veliki je sigurnosni izazov i za mnogo naprednije i uređenije države od Bosne i Hercegovine, kaže u komentaru za Deutsche Welle profesor i dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Nedžad Korajlić. „Bit ću potpuno iskren. Naše društvo u ovom trenutku nije spremno za kvalitetnu resocijalizaciju. Od ustanova nadležnih za izdržavanje krivičnih sankcija ne možemo očekivati dobre rezultate, jer one rade u teškim uslovima. Kvalitetna resocijalizacija podrazumijeva kadrovsku, stručnu osposobljenost. Zatvorski čuvari sa samo jednim psihologom ili pedagogom ne mogu osigurati kvalitetnu resocijalizaciju. A kada je riječ o osobama koje su osuđene za terorizam, onda bi s njima trebali raditi timovi stručnjaka za kriminologiju, sociologiju, psihologiju...", kaže Korajlić.

Stručnjaci ističu da je teško predvidjeti kako će se neka osoba ponašati nakon odslužene zatvorske kazne i može li osuđeni terorista promijeniti svoj stav tokom višegodišnje robije. Prognoze nisu optimistične s obzirom na kadrovska, materijalna i druga ograničenja nadležnih ustanova u BiH. „To zavisi od penalnog sistema i posebnih programa tretmana koji podrazumijevaju grupni i individualni psihosocijalni tretman, koji treba biti vođen od strane kvalifikovanih stručnjaka, kao što su socijalni radnici, socijalni pedagozi, psiholozi, psihijatri, uz saradnju i podršku državnih organa", kaže profesorica psihologije na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Elvira Čekić.

Ne pomaže samo zatvor

Ona za Deutsche Welle naglašava da zatvorska kazna, sama po sebi, nije dovoljna za  promjene osuđenikova ponašanja i da se na osnovu relativno malog broja istraživanja iz ove oblasti ne može sa sigurnošću utvrditi obrazac ponašanja osuđenika nakon izdržavanja kazne. Posebno je to teško učiniti kada se radi o slučajevima vjerske indoktrinacije. „Vjerska indoktrinacija je multidimenzionalan, višestruko uslovljen fenomen,  koji podrazumijeva upotrebu nasilja često u simboličkim, smrtonosnim akcijama u svrhu 'svetih' ciljeva ili 'vrijednosti'. Uz određene unutarnje motivacije i faktore, to dovodi do specifične metode djelovanja karakteristične za terorizam motiviran vjerskim razlozima. Sveti ciljevi takvog terorizma podrazumijevaju ideju i cilj cjelokupne organizacije općenito, poput svrgavanja sekularnog režima", kaže profesorica Čekić.

Govoreći o motivima žrtava vjerske indoktrinacije, ona pojašnjava zašto je od takvih ekstremista teško očekivati značajnije promjene ponašanja. „Iz njihove tačke gledišta, oni su spasitelji i oslobodioci svog naroda od 'nemoralnog' i 'pohlepnog' Zapada koji im pokušava oduzeti njihov način života i vrijednosti i nametnuti svoj. U tom slučaju fundamentalizam se ne pojavljuje kao povratak tradiciji i izvornim principima islama, već kao bunt protiv Zapada i svega što on podrazumijeva. Stoga je veoma teško i očekivati neke posebne zaokrete u njihovim pogledima na društvena zbivanja", kaže profesorica Čekić.

Ulaganje u sigurnost se uvijek isplati

Kada je riječ o prihvatu ekstremista koji su se na stranim ratištima borili u redovima „Islamske države", BiH ispoljava i druge slabosti, a jedna od njih je i sporost u formiranju vlasti, kaže profesor Nedžad Korajlić. „Opstrukcije pri formiranju vlasti usložnjavaju sigurnosnu situaciju. Proces donošenja odluka u sferi sigurnosti ne smije biti usporen ili na drugi način doveden u pitanje zato što vlast nije pravovremeno fomirana nakon izbora. Ljudi koji rade u sigurnosnom sektoru ne bi trebali razmišljati o tome ko će im sutra biti šef, kako će raditi u narednom periodu, ko će donositi odluke... Problemi sa usvajanjem budžeta, nabavkom materijalno-tehničkih sredstava, prijemom novih kadrova, sve to dodatno komplicira sigurnosnu situaciju", kaže Korajlić.

Prihvat ekstremista osumnjičenih za terorizam je složen proces, kaže naš sagovornik. „Prema mojim informacijama, sigurnosne službe u BiH, među kojima su SIPA i OSA, imaju dosta kapaciteta kako bi se suočile sa ovim izazovima. Naravno, potrebna im je pravovremena politička podrška, umjesto beskonačnih razgovora o formiranju vlasti. Mnoge vlade na različitim nivoima u BiH o ovom problemu razmišljaju kao o jednoj vrsti „troška", ali sigurnost se tako ne smije posmatrati. Ovu problematiku ne smijemo posmatrati isključivo statistički i biti zadovoljni ako u određenom  vremenskom periodu nismo imali terorističkih prijetnji. Sigurnost se gradi i čuva, to je stalan proces koji košta, ali se na kraju uvijek isplati", kaže profesor Korajlić.

U Siriji je još oko 70 državljana BiH

Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor za pet državljana BiH koji su se u Siriji borili u redovima „Islamske države" i drugim ekstremnim grupama. Pritvor je određen Emiru Ališiću, Senadu Kasupoviću, Miralemu Berbiću, Jasminu Keseroviću i Hamzi Labidiju. Armen Dželko i Muharem Dunjić još se nalaze na ispitivanju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Osumnjičeni ekstremisti u nadležnosti su policije i Tužiteljstva BiH i najvjerovatnije će se suočiti s optužbama za pripadnost terorističkim organizacijama.   

U BiH je iz Sirije deportovano i šest žena i dvanaestero djece. Oni su smješteni u Imigracijski centar u Delijašu.  Grupa koja je u četvrtak (19.12.) deportovana iz Sirije samo je dio bh državljana koji se nalaze u toj zemlji. Pretpostavlja se da je u Siriji u različitim svojstvima još oko 70 državljana BiH i njihove djece koja imaju pravo na bh državljanstvo.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android