Makron je trebalo da dođe još u decembru, ali su ga tada kod kuće zatekle neprilike u vidu masovnih protesta Žutih prsluka. U međuvremenu je Vučić govorio o značaju posjete i nazvao francuskog kolegu „liderom budućnosti". Vjeruje se da je Pariz, pored Berlina, najvažnija evropska prijestolnica sa kojom valja graditi što bolje odnose.

Prethodni period, međutim, nije bio u idiličan kada je riječ o odnosima Srbije i Francuske. Reklo bi se da su periodi nerazumijevanja bili češći nego periodi saradnje. U Beogradu je vladalo ogorčenje nakon proslave stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata u Parizu, na kojem je Srbija imala lošiji tretman od Kosova

„Aleksandar Vučić je nakon toga u par navrata iznosio negativne komentare na račun Makrona, poredeći njegovo navodno popuštanje pod protestima Žutih prsluka sa sopstvenom nepopustljivošću pred zahtjevima građanskih protesta", podsjeća Vladan Marjanović, spoljnopolitički novinar nedjeljnika NIN.

Makron je protiv proširenja EU

Kada je u pitanju Makronov čvrst stav da nema proširenja EU prije dubinskih reformi same Unije koje nisu na vidiku, srpska diplomatija je vidno nezadovoljstvo izražavala biranim riječima.

Tu je, najzad, i pitanje Kosova, oko kojeg Srbija i Francuska imaju suprotstavljene stavove. Ali, kao i uvijek, tabloidi bliski vlastima su javno izricali sve ono što su predstavnici vlasti sebi mrmljali u bradu. Pisalo se tako da Makron hoće da naseli migrante u Srbiji i da je „zabio nož u leđa" jer odbija takozvano „razgraničenje" Srbije i Kosova.

Sada se pak stiglo do napisa u kojima su Francuzi i Srbi „braća po oružju", da Pariz šalje rakete tipa Mistral i da će Makron nagovorili njemačku kancelarku Angelu Merkel da ipak pristane na promjenu granica na Balkanu.

Da li se toplo-hladni odnosi mogu izbrusiti jednom posjetom i šta se od nje može očekivati? Francuska je možda najvažniji faktor u evropskoj spoljnoj politici, ističe Bojan Al Pinto Brkić iz Foruma za međunarodne odnose.

„Zajedno sa Njemačkom ona kroji evropsku spoljnu politiku, tako da dolazak francuskog predsjednika nije samo protokolarna stvar. Za Srbiju bi ovo mogla biti suštinska posjeta ukoliko bi Francuska pristala da, pod nekim uslovima, bude dalji sponzor srpskih evrointegracija“, kaže Al Pinto Brkić za DW

Kada je riječ o stavu Francuske prema proširenju EU, Vladan Marjanović nije preveliki optimista je „Makron sigurno neće u Beogradu promijeniti uvjerenje da Unija prvo mora da se reformiše, pa tek onda počne da ponovo razmišlja o prijemu novih članica. Drugo je pitanje da li tu poruku – načelno ispravnu – plasira na najmudriji način. Ne doprinosi li time da u zemljama kandidatima dodatno opadne entuzijazam za ulazak u EU?"

Srbija u tom smislu može od Makrona čuti pohvale za dosadašnje uspjehe i podstrek da se nastavi sa reformama, ali ne i obećanje da će veoma brzo biti primljena u EU, ocjenjuje Brkić.

Kosovo – kome je „naklonjen" Makron?

Beogradski mediji navode da će tema Kosova biti u prvom planu posjete francuskog predsjednika, ali i tu se pokazuju svi problemi koji opterećuju odnose dvije zemlje. Srpski državni vrh kao da ni sam nije više siguran kakav je francuski stav oko Kosova – ili bar takve poruke šalje srpskoj javnosti – pa se tako Francuska jednog dana vidi kao saveznik Kosova, a drugog kao neko ko je naklonjeniji srpskoj strani.

Vladan Marjanović primjećuje da se u prorežimskoj štampi nameće predstava da Makron navodno nije naklonjen kosovskim Albancima. „U prilog tome ti listovi nisu u stanju da navedu ništa drugo osim francuskog protivljenja taksama od sto odsto na robu iz Srbije i BiH."

„To bi onda trebalo da znači kako, opet navodno, ima više razumijevanja za poziciju Srbije – a da pri tom uopšte ne znamo kakva je ta pozicija, jer nas srpski predsjednik sve ove godine nije udostojio da nam to saopšti", dodaje Marjanović.

Francuski predsjednik je uputio nekoliko veoma oštrih poruka i Beogradu i Prištini kada je riječ o dijalogu, navodi Bojan Al Pinto Brkić. Nikome u Parizu nije nimalo prijatno što je otkazan najavljeni samit u tom gradu gdje je, kako su se nadali Makron i Merkel, konačno trebalo odmrznuti dijalog Beograda i Prištine.

„Ne očekujem da Makron u Beogradu kaže da je sve u najboljem redu i da će rješenje doći samo od sebe. Mislim da će insistirati kod svojih srpskih sagovornika da dijalogu posvete veliku pažnju. U interesu je EU da se postigne nekakav sporazum i Francuska bi u tome želela da igra važnu ulogu", kaže Brkić.

Privreda – prostor za poboljšanje

Interesantno je da će Makron sletjeti na Aerodrom „Nikola Tesla“ kojim od nedavno upravlja francuska kompanija Vansi. Sa njim u avionu biće i izvjestan broj francuskih privrednika.

„Iskustvo nekih pređašnjih posjeta sugeriše da iza bombastičnih najava potpisivanja silnih sporazuma stoje mnogo skromniji konkretni dogovori o ekonomskoj saradnji i ulaganjima", kaže Vladan Marjanović, novinar NIN-a.

„Francuska se ovdje dosad zbilja nije pokazala kao veliki investitor – svakako ne srazmjerno svojoj veličini i privrednim kapacitetima, a posebno u poređenju sa zemljama poput Njemačke i Italije", dodaje on.

Krupni kapital u Francuskoj je dosta „konzervativan", dodaje Al Pinto Brkić, i taj je kapital izbjegavao Srbiju. On podsjeća da velika francuska banka Sosijete Ženeral razmišlja o napuštanju Srbije. „Francuski koncesionar beogradskog aerodroma je prošle godine napravio veliki efekat na nivou stranih investicija i vidjećemo da li će taj primjer slijediti i druge kompanije“, zaključuje Brkić.

Kako god da prođe posjeta, dolazak francuskog predsjednika Vučić je iskoristio na već uobičajen način – kao potvrdu velikog ugleda u svijetu. U tom se čitanju Vučić rutinski viđa sa ključnim evropskim i svjetskim političarima.

„Mala, siromašna i iskompleksirana Srbija svaki dolazak predsjednika neke od velikih sila, pogotovo od dolaska na vlast Srpske napredne stranke, doživljava kao nekakvu potvrdu sopstvenog značaja", kaže Marjanović za DW. „Tu se slijedi jednostavna, dječija logika: čim taj i taj dolazi, mora da smo jako važni."

Stoga ovaj naš sagovornik smatra da će učinak ove pojsete u ponedjeljak i utorak biti prije svega propagandni.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android