U Frankfurtu su prije sedam dana (10. februar) održani manji protesti. Sindikat Verdi je organizovao demonstracije ispred filijale Galerije Kaufhof Karstadt, u momentu kada su u unutrašnjosti podružnice počeli pregovori šefova ove kompanije i predstavnika zaposlenih. Zahtjevi sindikata su umjereni, predstavnici zaposlenih "samo" pozivaju na primjenu kolektivnog ugovora u oblasti maloprodaje.

Za upravu Galerije Kaufhof Karstadt je to previše. Kompanija želi da pregovara na osnovu kolektivnog ugovora o restrukturiranju. Jer, ona momentalno prolazi kroz stečaj. Dakle, iako je ova firma poseban slučaj, osnovni problem je univerzalan: radnici gube kupovnu moć jer su suočeni s visokom inflacijom. Sindikalne organizacije su stoga pod pritiskom da pregovaraju o znatno većim platama za svoje članove.

Zahtjevi za povećanjem plata

Sindikat Verdi trenutno traži povećanje plata od 15 posto za zaposlene u kompaniji Deutsche Post (Njemačka pošta) i vrši pritisak na poslodavce štrajkovima upozorenja. Sindikat željeznica i transporta (EVG) traži povećanje plata od 12 posto, što je najveći zahtjev za povišicu nego ikada ranije u njenoj istoriji. A ako sve bude po volji sindikata, njemački službenici na saveznom i lokalnom nivou trebali bi dobiti povišicu od oko 10 posto.

Ovakvi zahtjevi se rijetko postavljaju. Ali oni očito nisu nerealni: gotovo četiri miliona zaposlenih u metalskoj i elektro industriji dobiće 8,5 posto veće plate, što će biti isplaćeno u dva navrata uz jednokratnu isplatu neto iznosa u visini od 3.000 eura.

U tom kontekstu, potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB) Luis de Guindos je u intervjuu upozorio na takozvanu spiralu rasta cijena i plata. On je rekao kako u slučaju rasta plata, rastu i cijene - one se međusobno naduvavaju, sa potencijalno negativnim posljedicama po privredu. "Ne smije postojati takva spirala. Moramo biti oprezni", rekao je Luis de Guindos za Süddeutsche Zeitung.

Pro i Contra

"Ako uđemo u ovakvu spiralu rasta plata i cijena, ECB će morati podići kamatne stope čak i više nego što bi inače bilo potrebno. S takvom dinamikom niko ne pobjeđuje i svi su na kraju u nepovoljnijem položaju", dodaje Luis de Guindos. On ističe i kako rastuće kamatne stope, koje se uvode kako bi zaustavile spiralu rasta plata i cijena, prigušuju ekonomiju.

Međutim, ne vide svi ekonomisti ovaj scenario kao prijeteći. "U Njemačkoj nema znakova da će doći do povećanja plata do te mjere da bi to ugrozilo stabilnost", kaže za DW Sebastian Dullien. On je šef Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnih tokova pri Fondaciji Hans Böckler, bliskoj njemačkim sindikatima Jer, ono što je po njegovom mišljenju bitno nisu zahtjevi za plate koje sindikati postavljaju u kolektivnim pregovorima, već krajnji rezultat.

Prema posljednjim podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, dosadašnji rezultati su relativno umjereni. Plate službenika prošle godine porasle su u prosjeku za 3,4 posto. Međutim, znatno veća inflacija je „pojela" ta povišice. Zaključak je da je realni gubitak plata iznosio preko 4 posto. I povećanje plata od 8,5 posto u metalskoj i elektro industriji tako se relativizira. Sporazumom je predviđeno povećanje od 5,2 posto za 2023. godinu, a plate će potom ponovo porasti za 3,3 posto 2024. godine.

Cilj: inflacija od dva posto

Inflacija će vjerovatno ostati znatno iznad ovih vrijednosti narednih mjeseci. Institut za svjetsku ekonomiju u Kielu očekuje za ovu godinu inflaciju od 5,4 posto. Prema prvobitnoj procjeni njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, objavljenoj ove sedmice, potrošačke cijene u januaru bile su 8,7 posto veće nego prethodne godine.

Nasuprot tome, Friedrich Heinemann vidi rizik u spiralnom rastu plata i cijena. Prema riječima ovog ekonomiste iz Centra za evropska ekonomska istraživanja u Manhajmu (ZEW), dosadašnji sporazumi o povećanju plata ostali su doduše umjereni, međutim, trenutno visoki zahtjevi za povišicama ukazuju da se stvari kreću u drugom smjeru. "Mislim da spirala rasta plata i cijena postoji. Plate ne moraju rasti za osam posto. Dovoljno je da porastu za četiri ili pet posto. To opet ima efekat i drži stopu inflacije znatno iznad dva procenta."

Tokom posljednje dvije godine cilj Evropske centralne banke, koji ona vidi kao garanciju stabilnosti cijena, bio je održati inflaciju od dva posto. Ranije je taj cilj bio "ispod ali ipak jako blizu tih dva posto".

Glavni ekonomista ING Njemačke, Carsten Brzeski, također smatra da se pojavljuje "mala spirala uzajamnog rasta plata i cijena". S njegove tačke gledišta, međutim, to nije problem, naprotiv: "To je dobra stvar. Zato što smo u Njemačkoj u posljednje tri godine zaredom imali pad realnih plata. Kupovna moć je bila sve slabija. Stoga je povećanje plata sada dobra stvar, jer ono je veće od stope inflacije."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu