Prvi afrički samit o klimi održan je u Najrobiju prošle nedelje. 54 afričke države, koje su odgovorne za skoro četiri odsto globalne emisije ugljen-dioksida (CO2), snažno su se založile za reformu globalnih finansijskih sistema i pozvale međunarodnu zajednicu da podrži širenje obnovljivih izvora energije.

Ovi zahtjevi su stigli do zemalja globalnog sjevera. Takođe i do Njemačke, koja je na samitu učestvovala kao zemlja gost. Zanimljivo je da savezna vlada nije dala nikakve sopstvene sugestije. „Mi namjerno ne pokrećemo nikakve nove njemačke inicijative na ovom samitu“, rekla je ranije Berbel (Bärbel) Kofler, parlamentarna državna sekretarka u Saveznom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Čak i kada je borba protiv klimatskih promjena centralno pitanje njemačke spoljne politike.

Ravnopravan tretman

„Poenta je da su afričke države ovdje diskutovale i predstavile svoja rješenja", rekla je Kofler na konferenciji za novinare poslije samita. Njemačka samo želi da sasluša i pruži aktivnu podršku. Ovakvim stavom savezna vlada odgovara na kritike da se Njemačka ponaša previše samouvjereno i da ne tretira ravnopravno svoje afričke partnere.

Kritike su uslijedile, na primjer, kada je tim za društvene mreže Ministarstva spoljnih poslova Njemačke koristio leopard emodži da bi opisao posjetu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova Južnoafričkoj Republici početkom godine. Mnogi su optužili njemačko ministarstvo za širenje stereotipa o kontinentu.

Generalna direktorka Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Ngozi Okonjo-Ivela (Iweala) je takođe skrenula pažnju na komplikovane odnose prošle nedelje. Kako prenosi Table Media, ona je citirala jednog afričkog diplomatu na konferenciji ambasadora: „Ako razgovaramo sa Kinom, dobijamo aerodrom; ako razgovaramo sa Njemačkom, dobijamo predavanje".

Rusija, Kina, Turska: Bolje, brže, praktičnije

Ali, afričke države su posljednjih godina razvile novo samopouzdanje i više ne žele da im evropske vlade drže predavanja. „Evropljani bi trebalo da budu svjesni činjenice da sada postoje druge opcije za afričke zemlje“, kaže Pol-Sajmon Hendi (Paul-Simon Handy) sa Instituta za bezbjednosne studije u Južnoafričkoj Republici. Sada je Afrika neka vrsta „otvorenog tržišta" na kome ugovor dobija onaj ko najviše ponudi.

Na ovom terenuRusija i Kina trenutno stoje bolje od Evropljana. Oni svojim afričkim partnerima pružaju upravo ono što im treba. U slučaju Rusije, konkretnu vojnu pomoć. Narodna Republika Kina je, sa svoje strane, uložila velika sredstva u infrastrukturu kontinenta. Evropa i SAD sa druge strane nude komplikovane ekonomske projekte, koji su vezani za mnoge uslove a tu je i stalna borba sa odlaganjima.

Afrika: kontinent mogućnosti za Njemačku

Njemačka treba da ulaže u strukturnu stabilnost afričkih zemalja, kaže Pol-Sajmon Hendi u intervjuu za Dojče vele. „Ulaganje u infrastrukturu: puteve, mostove, aerodrome. To je ono što afričke zemlje zaista žele." Investicije umjesto lekcija i savjeta.

Mjere, koje je Njemačka objavila na samitu, pokazuju da je poruka stigla i do njemačkih nosilaca odlučivanja. U oblasti obnovljivih izvora energije, na primjer, obje strane bi mogle imati koristi. Uz njemačku podršku, Kenija će u budućnosti moći da proizvodi zeleni vodonik kako bi proizvodila đubrivo i na taj način doprinijela bezbjednosti po pitanju hrane u istočnoj Africi. Jedna od najvećih svjetskih fabrika zelenog vodonika biće izgrađena u namibijskom gradu Lidericu (Luederitz) - uz njemačko učešće. Dio vodonika bi se potom izvozio u Njemačku.

Međutim, saradnja se još može proširiti, kaže Štefan Ruenhof (Stefan Rouenhoff), član CDU u Bundestagu i šef radne grupe CDU za Afriku. Pored tradicionalne pomoći za razvoj, on bi želio da savezna vlada obezbijedi pojačane podsticaje njemačkim kompanijama da ulažu u Afriku, posebno u razvoj obnovljivih izvora energije. „Ovo je ogromna prilika za obje strane, kako za pojedinačne afričke zemlje u koje se investira, tako i za Njemačku, za njemačke kompanije, da stvore nova prodajna tržišta i zaista unaprijede zaštitu klime na međunarodnom planu“, rekao je on u intervjuu za DW.

Zbogom spoljnoj politici zasnovanoj na vrijednostima?

Ako se interesi poklapaju, kao što je zaštita klime, partnerstvo je gotovo sigurno. Ali šta je sa vrijednostima oko kojih se savezna vlada i neki afrički partneri ne slažu, kao što su prava žena ili LGBT osoba? Da li nova njemačka skromnost znači udaljavanje od spoljne politike zasnovane na vrijednostima?

Štefan Ruenhof smatra da ovdje može pomoći i spoljnotrgovinska diplomatija. „Ogromna većina njemačkih kompanija značajno doprinosi tome da se naši standardi i naše vrijednosti čuju i na afričkom kontinentu." Tako njemačke kompanije doprinose društvenim promjenama.

Pol-Sajmon Hendi takođe smatra da je promovisanje ljudskih prava važno i ispravno. Pitanje je samo u kom obliku. „Da li pridržavanje vrijednosti postaje uslov za nešto zauzvrat? Da li postavljate ritam prema kojem neka država treba da usvoji određene vrijednosti? Ako to uradite, onda je to paternalizam.

Manje podučavanja, više ulaganja. Ovo bi omogućilo Nemačkoj da poentira u Africi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu