Kristine Lambreht je podnijela ostavku u ponedjeljak (16.1.) nakon što je sedmicama bila  na udaru kritika. U igri za njezinog nasljednika bilo je nekoliko imena. No, niko nije računao sa 62-godišnjim Borisom Pistoriusom, socijaldemokratskim ministrom unutrašnjih poslova savezne pokrajine Donje Saksoniee. Nakon medijskih natpisa, tu je kadrovsku odluku potvrdio i glasnogovornik savezne vlade Štefen Hebeštrajt.

On je od 2013. na pokrajinskoj ministarskoj poziciji i jedan je od najpopularnijih tamošnjih ministara, piše Špigel. Smatra se da je dobro umrežen u bezbjednosnim krugovima, te je pokazivao čvrstu ruku u borbi protiv huligana, prijetnji islamističkog terorizma ili deportacije odbijenih tražilaca azila.

Imenovanje je iznenađenje i jer koalicioni sporazum Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala podrazumijeva jednaku zastupljenost muškaraca i žena na ministarskim mjestima. Zato se i vjerovalo da bi ministarka odbrane mogla da postane Eva Hegl, socijalmodekratska povjerenica za Bundesver u parlamentu koja se smatra kompetentnom za taj resor.

 

Lambreht: godina promašaja i loših poteza

Njena godina na dužnosti bila je sastavljena od promašaja i loših poteza. Sve je počelo tako što je ministarka poslije imenovanja odmah otišla na odmor umjesto da počne sa poslom. Ali i poslije odmora nije bilo bolje. Stalno je u javnim nastupima bilo očigledno do koje mjere je skromno njeno stručno znanje. Svejedno da li se radi o činovima u vojsci, vojnim formacija i funkciji vojne opreme. 

Prilikom posjete njemačkim jedinicama u Maliju nosila je pancir, a na nogama – štikle. Za uskršnje praznike pojavila se fotografija njenog odraslog sina u helikopteru Bundevera. Lambreht je na kritiku uzvratila: „Kao ministarka sam u situaciji da imam veoma malo vremena za mój privatni život i za mog sina”. To je bio njen odgovor na primjedbu da je sa sobom povela sina na službeni put na sjever Njemačke, da bi potom sa njim produžila na more. Video koji se pojavio u vrijeme novogodišnje proslave takođe je naišao na kritiku. Ministarka se osvrtala na godinu koja je prošla okružena ljudima koji slave i bacaju petarde. Ministarka je govorila o ratu koji divlja usred Evrope i o tome da je imala „mnogo, mnogo susreta sa sjajnim ljudima”.  Mnogi su taj nastup doživjeli kao potpuno neprimjeren i zapitali se kako to da iskusna političarka sebi dozvoljava takve promašaje.

Stara oprema, premalo municije i osoblja

Prošlog vikenda je njemački list Frankfurter algemajne zontagscajtung (FAS) objavio intevju sa Evom Hegl. Ova socijaldemokratska političarka je nedvosmisleno stavila do znanja gdje vidi izazov za Bundesver. Za nju su to kriza nabavke, nedostajuća strukturna reforma i veliki kadrovski problem. Kancelar Olaf Šolc je poslije ruskog napada na Ukrajinu obećao njemačkoj vojsci 100 milijardi evra. Hegl je rekla da do sada vojnici nisu osjetili da je nešto od te velike sume stiglo do njih. Hegl je više puta predlagala načine za ubrzanje procedure nabavke za vojsku. U decembru je od Ministarstva odbrane tražila da parlamentu dostavlja mjesečne izvještaje o trošenju dodatne sume. Do sada nije dobila odgovor.

100 milijardi evra nije dovoljno

U vojsci postoje velika očekivanja, otkako je obećana posebna suma, smatra Hegl u intervjuu. „Oni sada moraju da osjete da je nešto od tih sredstava stiglo i do njih“, rekla je ona, ali je i pojasnila: „Od stručnjaka i u jedinicama čujem da je potrebno 300 milijardi evra da bi se nešto bitno promijenilo u Bundeveru. Čini mi se da to nije tek tako rečeno“. 

Samo za nabavku municije potrebno je 20 milijardi. Nove fregate, tenkovi i avioni F-35 koštaju isto tako milijarde i milijarde. Osim toga, tu su i kadrovski troškovi, investicije u digitalizaciju i infrastrukturu. „Ima beskonačno puno stvari koje moraju da se poprave ili ponovo nabave. Sada brza interventna jedinica u NATO-u ima tenkove Marder koji su stari 50 godina, to pokazuje kolika je potreba za modernizacijom“, rekla je ona. 

Kancelar odlučuje

Kristine Lambreht je dospjela na stranice novina i u decembru sa debaklom oko tenka Puma: na jednoj vježbi su se svih 18 tenkova pokvarili. Ministarka je obustavila kupovinu dodatnih tenkova tog tipa i njihovo angažovanje u okviru trupa za brze intervencije. Ispostavilo se da je ta reakcija bila prebrza, jer je analiza pokazala da se radilo o manjim i srednjim kvarovima. 17 tih tenkova su u međuvremenu popravljeni.

Pistorius sada mora smiriti situaciju, usmjeriti vojsku na kurs koliko je moguće i administrativno sprovesti to što je kabinet kancelara Šolca odlučio. Ionako su velike odluke stvar šefa. Tako je bilo i sa produžavanjem njemačkog učešća u američkom nuklearnom vojnom programu sa  višenamjenskim borbenim avionom F-35, kao i sa hitnom inicijativom za njemačku i evropsku protivraketnu odbranu sa izraelskim protivraketnim sistemom Arrow-3. 

Leopard 2 za Ukrajinu? 

Nije drukčije ni u diskusiji o njemačkim tenkovima. Kancelar koči i ne želi da ga požuruju. On kaže da se sve odluke najprije usaglašavaju sa „prijateljima i saveznicima“, to je ponovio i prošlog petka na konferenciji za štampu.“Taj ću princip zadržati“, naglasio je Šolc. “Neće se desiti da uzbuđene izjave i brzo ispoljena mišljenja u Njemačkoj, ili potreba da se svakih deset minuta nešto kaže, dovedu do toga, da mi tako ozbiljne stvari kao što su rat i mir i bezbijednost zemlje i Evrope, samo tako istresemo iz rukava”.

Treba podsjetiti da njemački proizvođač tenka Leopard, Rajnmetal, upozorava da bi od odluke do prve isporuke moglo da prođe i godinu dana, pa Ukrajina ne može očekivati tenkove prije 2024. „Čak i kad bi sutra pala odluka da mi svoje tenkove 'Leopard' smijemo poslati u Kijev, isporuka bi trajala do početka iduće godine", rekao je šef Uprave koncerna Rajnmetal Armin Paperger u razgovoru za njemačke medije. 

Čega se Bundesver još može odreći? 

To znači, koliko god u Njemačkoj i Evropi diskutovali o isporuci tenkova Leopard 2, Šolc ostaje pri svome: „Među oružjem koje smo isporučili nalazi se veoma djelotvorno i efikasno oružje. U njega spadaju i samohodne haubice koje supstancijalno doprinose odbrani Ukrajine, u njega spada i višecijevni bacač raketa MARS, koji smo isporučili poslije dogovora koji sam postigao sa Velikom Britanijom i Sjedinjenim Američkim Državama“. On je dodao da većina građana smatra da su smjernice vlade o isporuci oružja ispravne. Hegl kao povjerenica Bundestaga za Bundesver slijedi taj kurs, ali njemačku suzdržanost obrazlaže i sa interesima Bundesvera. „Tenkovi Leopard 2 bi sigurno odlučujuće pomogli Ukrajini. Ali mora se procijeniti da li se Bundesver njih zaista može odreći. Crvena linija za Bundever je sopstvena borbena gotovost. Upravo sada, kada dajemo vodeću jedinicu brzih interventnih trupa NATO-a, moramo dobro da pazimo na tu crvenu liniju“. 

Ona je dodala da je apsolutno ispravno podržavati Ukrajinu, ali to je veliko opterećenje za Bundesver jer i sam nema dovoljno materijala da bi bio spreman za intervencije „i u odbrani zemlje i u međunarodnom kriznom menadžmentu“. 

Ministri odbrane sastaju se u Ramštajnu 

Upitno je da li će Njemačka ostati na toj liniji, ukoliko se uzme u obzir međunarodna debata o tenkovima. Ministri odbrane Sjevernoatlanskog pakta okupiće se 20. januara u američkoj vojnoj bazi Ramštajn na jugozapadu Njemačke, kako bi razgovarali o dodatnim isporukama oružja Ukrajini. Velika Britanija namjerava da pošalje Ukrajini 14 tenkova tipa Čelendžer . Poljska želi da isporuči tenkove tipa Leopard, Finska je takođe za to. Pošto su ti tenkovi razvijeni i proizvedeni u Njemačkoj, njemačka vlada mora izričito pristati na ustupanje proizvoda njemačke vojne industrie trećoj strani. Šef Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Lars Klingbajl je za Drugi program njemačke televizije (ZFD) rekao da će iz Ramštajna Ukrajini biti poslan jasan signal podrške. Na pitanje o Leopardu, on je rekao da ne postoje „crvene linije” ali i da Njemačka može da isporuči samo stvari koje zaista i jesu tu. 

 Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu