Angažman bavarskog premijera i predsjednika Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Horsta Zehofera nije neobičan – i premijeri drugih njemačkih pokrajina odlaze na službena putovanja u inostranstvo. Pritom je po pravilu riječ o tipičnim nadležnostima pokrajina: održavanje kontakata sa investitorima, kooperacija povodom jubileja ili kulturni projekti.

Ima i sastanaka sa vodećim političarima. Neposredno prije Zehofera, Rusiju je posjetio gradonačelnik Berlina Mihael Miler, bez da se sastao sa predsjednikom Vladimirom Putinom.

Tradicija bavarske spoljne politike

Međutim, Bavarska slijedi svoj put. Slobodna država, kako joj zvanično stoji u nazivu, hoće da vodi i spoljnu politiku. I to ne otkako je Zehofer na funkciji. Njegov najčuveniji predhodnik Franc-Jozef Štraus, sedamdesetih i osamdesetih godina iz Bavarske je vodio posebnu spoljnu politiku. Na veliko nezadovoljstvo drugih njemačkih stranaka, on je imao prilično intenzivne odnose sa vojnim diktaturama u Paragvaju i Čileu. Štraus je čak 1983. godine odobrio i sporan kredit Istočnoj Njemačkoj (DDR), vrijedan nekoliko milijardi.

Edmund Štojber, takođe nekadašnji premijer, pažnju je privikao kada se 2001. godine oštro usprotivio članstvu Turske u Evropskoj uniji. Od toga nije odstupao sve do povlačenja 2007. godine. Tradicionalno dobre odnose Bavarska ima i sa Rusijom i Mađarskom – dakle i prije Zehofera.

Angela Merkel ipak ne popušta

Zehoferova spoljna politika vrhunac je dostigla tokom velike izbjegličke krize 2015/16. Putovao je u Moskvu, Varšavu, Sofiju i Budimpeštu. Tamo je pronašao saveznike bliskog duha i, za razliku od kancelarke, dobio veliku podršku kada je govorio o „nacionalnom rješenju“ – dakle uvođenju gornje granice za prihvat izbjeglica. To ga je ohrabrilo u sporu sa Angelom Merkel.

Ali ni po tom pitanju, ni po pitanju ekonomskih sankcija EU protiv Rusije, Zehofer nije mogao da natjera kancelarku na promjenu političkog kursa – iako to uvijek iznova pokušava. Valja podsjetiti i na posjetu Putinu u februaru 2016. godine, zajedno sa Štojberom. Srdačno rukovanje Štojbera i Putina naišlo je na oštre kritike – u vrijeme kada je rusko bombardovanje u ratu u Siriji bilo u punom jeku.

Bavarske firme posebno pogođene sankcijama

Ukoliko i na sastanku 16. marta bude zahtjevao ukidanje sankcija Rusiji uvedenih 2014. godine, na Zehofera će se gledati kao na pomagača Putinove propagande, citira magazin „Špigl“ jednog visokorangiranog političara Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Međutim, Zehofer neće odstupiti od svog stava, između ostalog i zbog toga što mnoge bavarske kompanije ispaštaju zbog sankcija protiv Rusije, koje su produžene do sredine 2017. godine. Na kraju krajeva, od ukupno 5.500 kompanija sa njemačkim učešćem koje su u Rusiji aktivne, iz Bavarske je više od jedne četvrtine. U poređenju sa 2012, obim bavarsko-ruske trgovine prošle godine je smanjen sa 13 na 7,5 milijardi eura.

Zajedno sa Zehoferom, u Rusiju putuje i nekoliko članova bavarskog kabineta, ministarka privrede, ministri poljoprivrede i kulture. Sa njima će ponovo biti i Edmund Štojber, kao počasni predsjednik CSU.

„Upravo u ovakva teška vremena, morali bismo da razgovaramo jedni sa drugima, a ne jedni o drugima. Samo tako možemo da obezbijedimo konstruktivne perspektive za budućnost“, izjavio je Zehofer uoči puta. On je najavio i osnivanje jedne bavarsko-ruske radne grupe za privredna pitanja. Pored sastanka sa Putinom, u planu je i sastanak sa gradonačelnikom Moskve Sergejom Sobjaninom. Zehoher će razgovarati i sa više ruskih ministara, ali i sa predstavnicima nevladinih organizacija.

Uskoro i kod Trampa?

U Zehoferovom rasporedu su i druga putovanja u inostranstvo. Krajem aprila vjerovatno putuje u Ukrajinu gdje će se sastati sa predsjednikom Petrom Porošenkom. Razmatra se i posjeta Donaldu Trampu, ali ona još uvijek nije dogovorena, iako se već moglo čuti da sastanak sa Trampom pokušava da se ugovori preko njemačkih milijardera i biznismena. U tome zaostaje za kancelarkom Merkel.