Kremlj je u ponedjeljak (10.7.) priopćio da nema ništa novo za reći o sporazumu o izvozu žitarica koji ističe 17. srpnja. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je novinarima da trenutno nije planiran sastanak predsjednika Vladimira Putina s turskim predsjednikom Erdoganom kako bi razgovarali o produžavanju sporazuma te da se ne zna kada bi Putin mogao posjetiti Tursku.

Neposredno prije te objave, uoči polaska na samit NATO-a u Vilniusu, Erdogan je rekao da će razgovarati s Putinom o produžavanju sporazuma, kao i da očekuje da će Putin posjetiti Tursku u kolovozu.

 

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je sporazum između Ukrajine i Rusije o nesmetanom izvozu žitarica, sklopljen 22. jula 2022. nazvao „svjetionikom nade“. Sporazum koji često nazivaju „Crnomorska inicijativa za žitarice“ produžavan je nekoliko puta.

Ali, Rusija ne namjerava da ga 17. jula produži. To bi imalo posledice širom svijeta.

Zašto je sporazum važan?

Ukrajina je najveći proizvođač žita na svijetu. Početkom ruske invazije na Ukrajinu februara 2022. brojnim zemljama je zaprijetila glad. Prema podacima Svjetskog programa za hranu pri Ujedinjenim nacijama, ukrajinske žitarice prehranjuju 400 miliona ljudi u svijetu. Nestašica žitarica bi naročito pogodila Afriku i Bliski istok.

Cijene hrane su ionako porasle i prije rata, a zbog ruske invazije i dalje rastu. Osim toga, zbog ruske blokade Crnog mora milioni tona uskladišteni su u ukrajinskim silosima i mogu se pokvariti. Prema informacijama Evropske unije, „nastavljanje ukrajinskih isporuka žitarica od odlučujućeg je značaja za prehrambenu bezbjednost širom svijeta". To je veoma važno i za Kijev, jer je od marta 2022. prodaja žitarica donijela 700 miliona američkih dolara. 

Kako funkcioniše sporazum?

Sporazumom se reguliše izvoz žitarica iz crnomorskih luka pod ukrajinskom kontrolom Odese, Čornomorska i Pivdenija. Brodovi prolaze dogovorenim humanitarnim koridorom u pravcu Istanbula. Na jednom mjestu koje kontroliše Turska na brodove dolazi inspekcija sastavljena od ruskih, turskih, ukrajinskih inspektora, te inspektora Ujedinjenih nacija. Dvije vojne jedinice Ujedinjenih nacija obezbjeđuju brodski transport ukrajinskog žita, ali imaju zadatak i da omoguće izvoz ruske hrane i đubriva.

Da li je sporazum uspješan?

Ovakav aranžman može doprinijeti padu cijena i stabilizaciji tržišta. Ovim koridorom je do maja 2023. izvezeno 30 miliona tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda.

Sporazum naročito pomaže siromašnim zemljama. Oko 64 odsto te pšenice ide u zemlje u razvoju, dok kukuruz jednom polovinom ide u njih, a drugu polovinu uvoze industrijski razvijene zemlje.

Od marta su učestali medijski izvještaji prema kojima Ukrajina sve manje izvozi žitarice – prema njima je u maju izvezeno tri četvrtine manje žitarica nego u oktobru prošle godine. Brodske kompanije se ustručavaju da preuzmu rizik slanja brodova na nesigurne rute. Osim toga, stroge kontrole onemogućavaju brzo poslovanje.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš nedavno je iskazao nezadovoljstvo sprovođenjem sporazuma. „Smanjivanje tempa inspekcija znači i to da manje brodova uplovljava u ukrajinske luke, manje ih napušta, pa stiže i manje žitarica", rekao je zamjenik njegovog portparola Farhan Hak.

Ruska strana se žali na to da zapadne sankcije sprečavaju izvoz ruskih agrarnih proizvoda, a ti proizvodi su izričito izuzeti iz sankcija. Ipak, Rusija je u proteklih nekoliko godina ograničila sopstveni izvoz nametanjem poreza, a povremeno je čak uvodila i zabranu izvoza žitarica. 

Koliko je važno Crno more?

U crnomorskom regionu se ukrštaju brojni interesi, oni koji se tiču mora i kopna, geostrategije i ekonomije. To je jedini ukrajinski morski put za izvoz žitarica. Moreuzi Bosfor i Dardaneli kojima prolazi ukupni brodski saobraćaj iz Crnog mora kontroliše Turska. 

Međutim, za te rute nisu zainteresovane samo države iz crnomorskog priobalja. Ovo more je ekonomski važno i za Kinu. Dio novog Puta svile bi trebalo da ide preko Crnog mora, čime bi se ubrzao evropsko-kineski protok robe.

Šta ako sporazum istekne?

Nejasno je da li bi Ukrajina pronašla način da izveze istu količinu žitarica i bez sporazuma. Visoka cijena osiguranja za brodove bila bi dodatni problem. I oni brodovi koji trenutno biraju crnomorsku rutu do Ukrajine, moraju da plate na hiljade dolara osiguranja.

Bez ruskog odobrenja, brodske kompanije nerado bi slale svoje brodove na taj put kroz ratno područje. I transport žitarica kopnom mogao bi se pokazati kao težak zadatak. Ukrajina je od početka rata izvezla veliku količinu žitarica i preko istočnih članica Evropske unije. Ali, logistički izazovi su bili veliki i brojni. Na primjer, broj raspoloživih vagona je bio premali za količinu žitarica.

Osim toga, proizvođači žitarica u istočnoevropskim članicama Unije bili su ozlojeđeni, jer su smatrali da ukrajinsko žito istiskuje domaće proizvode i obara cijenu. Evropska unija je početkom juna reagovala ograničenjem uvoza. Žitarice su mogle da se transportuju kroz Bugarsku, Poljsku, Rumuniju i Slovačku, ali nisu mogle tamo da se prodaju.

Portparol UN Farhan Hak rekao je da Ujedinjene nacije imaju dužnost da i dalje podržavaju sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica, kao i ruskih prehrambenih proizvoda i vještačkog đubriva. On je dodao da je to sada posebno važno, jer nova žetva i u Rusiji i u Ukrajini upravo počinje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu