„Poslije teških borbi između srpskih paravojnih formacija i kosovske policije na sjeveru Kosova, kosovski premijer Aljbin Kurti pozvao je Zapad da uvede sankcije Srbiji", prenosi njemački nedjeljnik Špigel (Spiegel) na svom onlajn-portalu, citirajući njegovu izjavu u parlamentu u Prištini: „Ako ovo ostane nekažnjeno, Srbija će ponoviti zločin. Svo vojno oružje, koje su profesionalni borci koristili u Banjskoj, je iz Srbije i potpuno je novo. Srbija ih je vojno opremila i obučila".

-pročitajte još:  "U raljama srpskog kralja podzemlja"

Kurti je zahtijevao i da Beograd  sve umiješane u napad, koji su pobjegli u Srbiju, izruči Kosovu kako bi bili privedeni licu pravde, prenosi ovaj njemački medij. Ujedno se navodi i da je vlada Kosova prethodnih dana objavila materijal koji sugeriše da je u napad umiješan Beograd. Na snimcima dronom vidi se visoki političar i biznismen kosovskih Srba Milan Radoičić u vojnoj uniformi.

„On zvanično živi u Beogradu i uživa povjerenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je pak u TV-intervjuu u srijedu o tome samo rekao da je Radoičić trenutno u Srbiji i da tamošnjim vlastima treba da odgovori na pitanja", prenosi „Špigel“.

Kurti u kampanji za švajcarske socijaldemokrate

Švajcarski Noje Cirher cajtung (Neue zürcher Zeitung) objavio je intervju sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem koji je vođen u Bernu,  prije incidenta na Kosovu.

U Švajcarskoj se 22. oktobra održavaju izbori, a Aljbin Kurti se pojavio na predizbornom skupu tamošnjih Socijaldemokrata (SP) u Oltenu. Kako piše švajcarski list, „za SP je Kurti politički idol, postkolonijalni heroj i pokretačka snaga za mobilizaciju kosovske dijaspore za predstojeće izbore. Ogromna većina, kao i na samom Kosovu, su tamo Albanci."

Kurti u intervjuu kaže da se prilikom susreta s predsjednikom Švajcarske Alenom Bersetom zahvalio na podršci i pomoći koju ta zemlja daje Kosovu, koje želi da postane članica više međunarondih organizacija. „Potrebni su nam prijatelji koji će nas iskreno zastupati, jer se protiv nas mnogo lobira. Činjenica je: sve članice G-7 priznaju Kosovo. Ali zemalja BRIKS-a? Nijedna. Dakle, radi se i o geopolitici. Potrebna nam je podrška Švajcarske", poručio je Kurti.

Na pitanje koje je Kurtiju upućeno naknadno – da li je nedavna eskalacija tokom vikenda na sjeveru Kosova prekretnica u odnosima sa Srbijom, premijer Kosova odgovorio je pisanim putem:

„Naravno da jeste. Od sada će se računati vrijeme prije i poslije 24. septembra, jer se nešto značajno promijenilo. Desio se čin agresije, koju moraju da osude svi naši saveznici, prijatelji i partneri u Evropskoj uniji i NATO.  Srbija pokušava da destabilizuje Zapadni Balkan.  Paravojna grupa je očigledno neka kopija Vagnerove grupe čije je oružje netipično za policiju. Obuka boraca se najvjerovatnije odvijala u Srbiji", rekao je Aljbin Kurti za „Noje Cirher cajtung“.

Šta EU može i treba da uradi na Balkanu?

Berlinski Tagesšpigel (Tagesspiegel) bavi se ulogom EU na Zapadnom Balkanu. Poslije kratkog uvoda, u kojem se podsjeća na najnoviju eskalaciju nasilja na Kosovu, pitanje na koje odgovara troje eksperata glasi:  Da li EU može da riješi taj konflikt?

Andrea Kapusela, autor knjige „Izgradnja države na Kosovu. Demokratija, korupcija i EU na Balkanu", podsjeća da „EU nije uspjela da spriječi rat na Balkanu 1990-ih, niti da potom unaprijedi razvoj regiona, iako je pružila obimnu pomoć. Dakle, odgovor na pitanje da li EU može donijeti mir na Balkanu glasi – ne."

Kapusela smatra da je „glavni uzrok nestabilnosti na Balkanu slabost političkih i ekonomskih institucija u većini zemalja. Nesumnjivo je u interesu EU da te države sazriju u otvorene i prosperitetne demokratije. Do sada su, međutim, prvenstveno spoljnopolitički ciljevi EU određivali pravac evropske podrške, što je često dovodilo do jačanja eksploatatorskih elita u zemljama."

„Održiva strategija EU mora biti zasnovana na usklađenim dugoročnim interesima EU i stanovništva država Balkana. Međutim, takva promjena politike naići će na otpor", procjenjuje Andrea Kapusela za „Tagesšpigel“.

Za mišljenje je upitana i  Majda Ruge, koja radi kao viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose (ECFR) u Berlinu.  Ona kaže da „EU mora da djeluje koherentnije u regionu u cjelini", a za to su je, dodaje, „potrebne veće vojne sposobnosti".

Ruge situaciju vidi ovako: „Aktuelno nasilje na sjeveru Kosova podstaknuto je neuspjehom EU da pravilno procijeni i odgovori na napade srpskih organizovanih kriminalnih grupa na trupe Kfora u maju 2023. Evropska unija je odbila da prizna krivicu Beograda i njegovih predstavnika na Kosovu za orkestriranje tih napada, i nije ništa učinila da se imenuju i procesuiraju odgovorni. Naprotiv, kaznila je kosovsku vladu i predložila plan deeskalacije, kojim je bilo predviđeno smanjenje prisustva kosovske specijalne policije na Sjeveru, baš u vrijeme kada bi bilo neophodno jačanje tih bezbjednosnih snaga. Time je EU praktično dala zeleno svjetlo za sledeći napad, a ovo poslednje izbijanje nasilja je to potvrdilo."

Treći ekspert koji je upitan za mišljenje je Dejan Jović, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Zagrebu i stručnjak za postjugoslovenske države. On kaže da „put do mira leži kroz članstvo u EU".

Jović ističe da, „ne samo Rusija i Kina, već i SAD na Balkanu ostvaruju sopstvene interese, koji se ne poklapaju uvijek sa evropskim". Stoga, kako ukazuje, „kada EU razmatra proširenje, ona bi trebalo mnogo više da uzima u obzir geopolitičke razloge".

„Evropska unija je garant bezbjednosti. Nijedna država-članica do sada se nije raspala ili bila napadnuta spolja. Članstvo u NATO, drugom garantu bezbjednosti, kontroverznije je zbog NATO bombardovanja Srbije 1999."

„Pošto EU propovijeda proširenje već više od 20 godina, uz veoma slab napredak, svi pokušaji posredovanja imaju ograničen kredibilitet. Sve dok se EU ne bude protezala na čitav Zapadni Balkan, mnogi će je tamo vidjeti kao manje moćnu od SAD, Rusije ili Kine" zaključuje prof. Dejan Jović za „Tagesšpigel".

Priredila: D. Roščić