„Zoran Zaev je maja 2017. postao premijer Makedonije. U oktobru 2021. najavio je ostavku. Sjeverna Makedonija – od marta 2020. članica NATO – u bezbjednosnoj politici uglavnom je bila prepuštena sama sebi. Tako bi se mogle opisati protekle četiri i po godine u toj balkanskoj državi, kao i Zaevljevo nasljeđe. Međutim, tu nedostaje jedan važan aspekt: na mandat Zorana Zaeva nije uticalo samo ono u čemu je uspio, već prije svega ono što mu je uskraćeno", konstatuje Frankfurter algemajne cajttung.

„Istina je da je Zaev uspio da preimenuje Makedoniju u Sjevernu Makedoniju i tako ubijedi Grčku da više ne blokira prijem države u NATO. Na domaćem planu, preimenovanje je bio hrabar, gotovo smio manevar. Hrabrost, međutim, nije nagrađena. Ili je, u najboljem slučaju, nagrađena utješnom nagradom – članstvom u NATO. Zaev, međutim, nije ostvario svoj glavni politički cilj – početak pregovora o pristupanju EU. Za to nije on kriv. Naprotiv", ocjenjuje njemački list.

„Slučaj Zaeva mogao bi da bude primjer u regionu. Moguće je da će odlazeći premijer Sjeverne Makedonije zadugo biti posljednji šef vlade u regionu koji je bio spreman da preuzme veliki politički rizik zarad tzv. evropske perspektive svoje zemlje. Zato se poraz Zaeva može posmatrati i kao poraz EU i njene politike proširenja na Balkanu", zaključuje se u članku koji potpisuje novinar Mihael Martens.

Loš predznak

Događaje u Skoplju slično vidi i švajcraski Noje cirher cajtung: „Nestanak evropske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana ima mnogo žrtava. Najnovija je premijer Sjeverne Makedonije u ostavci. Poslije poraza njegove Socijaldemokratske partije na lokalnim izborima, Zoran Zaev se oglasio i podnio ostavku na mjesto predsednika vlade i predsjednika stranke. Time ta mala država jugoistočne Evrope klizi u krizu vlade, čiji je ishod teško predvidjeti."

„Zaev je rekao da će njegova stranka predstaviti novog kandidata za tu funkciju, šefa države Stevu Pendarovskog. Međutim, neizvjesno je da li će on dobiti podršku u parlamentu. Koalicija socijaldemokrata i dvije stranke albanske manjine ima samo tanku većinu. Loši rezultati na lokalnim izborima mogli bi da dovedu do smjena pojedinih poslanika. Predsjednik nacionalističke opozicione partije VMRO Hristijan Mickoski, zatražio je u nedjelju uveče na nove izbore."

Švajcarski list konstatuje da je u Sjevernoj Makedoniji „ogromna frustracija zbog uvek novih prepreka u evropskim integracijama – čime se prikriva i fundamentalno odbijanje proširenja od strane jednog broja članica EU. To sve veće nezadovljstvo „bilo je sve više usmjereno protiv Zaeva, pa čak i mnogi njegovi simpatizeri smatraju da se promjena imena nije isplatila. A nacionalistička opozicija je ionako oduvijek odbacivala sporazum sa Grčkom."

Ali, kako prenosi švajcarski list, „Zaev nije uspio da ispuni politička očekivanja ni na domaćem terenu. Njegova izborna pobjeda iz 2017. nije viđena samo kao raskid sa uzavrelim nacionalizmom prethodne vlade Nikole Gruevskog iz VMRO, već i kao pobuna protiv razularene korupcije".

„I zaista", nastavlja list iz Ciriha, „vlada pod Zaevom ubrzo je pokrenula prve reforme. Gruevski je osuđen i uspio je da izbjegne kaznu samo spektakularnim bjekstvom u Mađarsku. Sjeverna Makedonija se u principu sve do danas ističe kao pozitivan primjer u jednom sve autokratskijem regionu. Pa ipak, ubrzo su se pojavile sumnje da li nova vlada zaista može da riješi dalekosežne probleme po pitanju vladavine prava. Čak je i šefica specijalnog tužilaštva koju podržava Zaev postala 2019. predmet korupcionaškog skandala."

Noje cirher cajtung podsjeća da su „sumnje izazvali i pokušaji pritisaka na poslanike prije glasanja o promjeni imena. Nisu nestali ni zakulisni dogovori i klijentelizam. Sjeverna Makedonija je prošle godine pala na 111. mjesto na rang-listi 'Transparensi internešenela', što je najgora ocjena koju je ta zemlja ikada dobila u toj oblasti."

Pored toga, tu je i loše upravljanje tokom pandemije: „Vakcinacija je kasno počela zato što se ta zemlja, za razliku od svog velikog susjeda, Srbije, u potpunosti oslanjala na EU i kasno je dobila vakcine."

Autor teksta Folker Pabst kao zaključak prenosi riječi jedne analitičarke: „Vljora Rečika iz istraživačkog centra Instituta za demokratiju u Skoplju kaže da je nada koja je bila povezana sa izborom Zaeva prije četiri godine isparila. To se vidi i po maloj izlaznosti na lokalnim izborima. To je loš predznak za reforme koje su još potrebne – bez obzira ko će u budućnosti vladati Sjevernom Makedonijom."

Zaev će nastaviti da se bori?

Berlinski Tagescajtung o događajima u Sjevernoj Makedoniji donosi komentar svog novinara Eriha Ratfeldera: „Pošteno je reći da je u nedjelju podnio ostavku neko ko je pokušao sve kako bi svoju zemlju modernizovao, demokratizovao i reformisao. Socijaldemokrata Zoran Zaev jedan je od rijetkih balkanskih političara koji je ozbiljno usmjeravao svoju zemlju na putu integracije u Evropsku uniju. Ali zauzvrat je dobio premalo podrške."

„Zaev nije uspio, njegova popularnost je bivala sve manja. Osim toga, njegov prethodnik Gruevski pokušao je da utiče na kampanju za lokalne izbore, povećim sumama novca i uz podršku Mađarske. Socijaldemokrate su izgubile izbore i Zaev je podnio ostavku. Ali ko ga poznaje, zna da će nastaviti da se bori", smatra njemački novinar.

Priredila: Dijana Roščić

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu