„Za BiH kao da važi drugo računanje vremena. Tamo je već godinama pet do dvanaest – ako je vjerovati onima koji stalno tvrde da ovoj balkanskoj zemlji predstoji ponovno razbuktavanje etničkih sukoba", piše Michael Martens u članku objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

U tekstu se navodi da je BiH ovih dana ponovo dospjela u centar pažnje zahvaljujući pushbackovima migranata, ali da crni scenariji postoje odavno. „Tvrdi se da se Bosnom, nad kojom kao visoki predstavnik nadzor preuzima CSU-političar Christian Schmidt, ne može upravljati i da bi ponovo mogao izbiti rat", piše FAZ.

Autor članka ukazuje da je bez obzira na priču o raspadu BiH, koja je počela nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. i upozorenja od izbijanja novog rata, koja je krenula nakon povlačenja pripadnika Bundeswehra i drugih međunarodnih trupa iz te zemlje, ipak prevladao mir a Bosna i Hercegovina doživjela niz izbora bez krvavih incidenata i postavlja pitanje: „Da li to znači da je sve u redu? Ni u kom slučaju! Mnogi napuštaju korumpiranu zemlju, plate su među najnižim u Evropi ali to je boljka svih zemalja regiona. Međutim, samo u slučaju BiH postoje zahtjevi da Zapad mora hitno djelovati kako bi zaustavio prijeteći kolaps u zemlji - i to dekretom", piše Martens aludirajući na zahtjeve za primjenom Bonskih ovlasti. 

- pročitajte još: BiH: „Imagine there is no nationalism“

BiH kao država kojom se upravlja centralno???

„Četvrt stoljeća nakon rata neki traže da se u BiH ponovo pošalju međunarodne trupe i  to se obrazlaže navodnom disfunkcionalnošću zemlje. Bosna poput Belgije teško da će ikada moći biti država kojom se upravlja centralno", piše dalje FAZ. List pojašnjava da polovinu stanovnika BiH čine Bošnjaci koji se većinom izjašnjavaju kao muslimani, trećinu Srbi-pravoslavci a da je 15 posto Hrvata-katolika ali da ni habsburgovcima niti titoistima nije uspjelo da potisnu ove identitete. „Predstave o ujedinjenoj bosanskoj naciji i centralističkoj državi nerealne su isto kao i predstava da svi narodi EU u dogledno vrijeme prerastu u jednu – evropsku naciju".

List potom ukazuje da manjine svugdje imaju prava na svoje škole, ali da se u BiH to odmah demonizuje i proglašava nacionalizmom jer Srbi i Hrvati tamo nisu manjine već konstitutivni narodi koji govore isti jezik. „Po toj logici, 550.000 Hrvata u BiH ima manja prava nego 1,2 miliona Mađara u Rumuniji. Zašto? Zbog toga što su Hrvati u BiH konstitutivni narod a Mađari u Rumuniji manjina?", pita se novinar FAZ-a. S tim u vezi, on navodi da se neki nadaju da bi ustavna refoma, provedena pod vođstvom Amerikanaca, mogla promijeniti BiH i polažu nade u Bidena ali i ukazuje da se nametnuta reforma ne bi mogla provesti protiv volje EU. A u EU, čija je članica i Hrvatska, važi načelo jednoglasnog donošenja odluka. A Zagreb je protiv unitarističkog uređenja BiH i želi još više ojačati prava Hrvata u toj zemlji.

- pročitajte još: Tragično naslijeđe Daytonskog sporazuma

Koji stav treba zauzeti EU?

"Koji bi bio stav EU u ovoj ustavnoj bosanskohercegovačkoj debati?", postavlja pitanje novinar FAZ-a. „Ispravno je kada međunarodna zajednica upozorava Dodika da krši teritorijalni integritet BiH kada koketira sa podjelama i koristi secesionističku retoriku. Tu bi sankcije EU protiv Dodika i njegove klike zbog negiranja zločina ili veličanja ratnih zločinaca mogle biti ljekovite. Ali onaj, ko Srbe i Hrvate upozorava da paze na teritorijalni integritet a pri tome i sam dovodi u pitanje Ustav, igra se vatrom".

„Stabilizirajući bh. federalizam i ustavom zacrtana prava veta za Srbe i Hrvate neki smatraju kasnim posljedicama Dejtonskog  mirovnog sporazuma, koje moraju biti prevaziđene. Neki u tom kontekstu govore o tiraniji manjina. Ali, federalizam i decentralizovane strukture su suprotnost tiraniji. Evropsko jedinstvo različitosti mora ostati rješenje za BiH. Onaj ko odustane od tog konsenzusa, zaista će dovesti ovu zemlju u opasnost", zaključuje se u tekstu Michaela Martensa objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

 

Ovaj tekst izazvao je niz reakcija i otvorio debatu o BiH na twitteru. Na post Michaela Martensa, u kojem stoji da je Ustav BiH ne slabost već sidro za zemlju, da je federalizam očuvao mir u posljednjih 25 godina i da se onaj, ko ga dovodi u pitanje, igra vatrom, Karl Bild je napisao da se radi o znalački napisanom komentaru o situaciji u BiH i pozivima za promjenom Dejtonskog ustava. Ustvrdio je da BiH ima svoje probleme, ali da se oni ne razlikuju bitno od problema drugih zemalja u regiji i da „dominirajući nacionalistički narativi tri stare partije ne pomažu da se situacija poboljša". Martens je na to odgovorio da njegov članak više poziva na reviziju debate o promjeni Dejtonskog ustava koja se vodi u BiH i da ne smatra da je Dejtonski ustav „luđačka košulja" za BiH, već da je luđačka košulja „dominirajući narativ o BiH kao propaloj državi a ona to nije".

U drugim reakcijama na tekst ukazano je na „Wilson paper" - zajednički dokument grupe eksperata za Balkan, u kojoj su i poznati američki političari i politolozi, u kojem se preporučuje korjenita reforma Dejtonskog sporazuma. I dok Martens taj dokument ocjenjuje bizarnim i smatra da nametnuta rješenja nisu dobra, direktor ESI (Evropske inicijative za stabilnost) Gerald Knaus pojašnjava da „Wilson paper" uključuje primjenu Bonskih ovlasti u cilju smjene političara koji koče napredak, pojačanje trupa u cilju osiguranja provođenja odluka OHR-a, sankcije protiv etno-nacionalističkih elita koji se protive reformama, eliminaciju EU mehanizma za koordinaciju i poziva SAD i EU da pozovu građane a ne političke lidere na promjenu ustava u BiH.

Priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android