Berliner morgenpost piše: „Odmah na početku Vladimir Putin je poslao svoju zastrašujuću poruku Zapadu i ponovo je otvoreno zaprijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje. Bilo je očigledno. Ruski predsjednik je odgovorio na izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), koji više ne želi da isključuje mogućnost slanja zapadnih kopnenih trupa u Ukrajinu. A takođe i na velike zabrinutosti, koje sprečavaju kancelara Olafa Šolca (Sholz) da snabdijeva Ukrajinu krstarećim raketama Taurus. Putin je jasno rekao: Ako se vi ne držite crvenih linija, nećemo ni mi. Ovo je, naravno, dio psihološkog ratovanja: raspirivanje strahova, jačanje rezervisanosti, zabijanje klinova između saveznika“, primjećuje Berliner morgenpost.

Zidojče cajtung komentariše: „Vladimiru Putinu odavno nije bilo ovako dobro. Dvije nedelje pred ruske predsjedničke izbore ništa mu ne stoji na putu ka još jednom mandatu: kandidata opozicije nema, a nezgodni Aleksej Navaljni biće sahranjen ovog petka (1.3). A na dan Putinovog obraćanja naciji, načelnik ukrajinske vojske morao je javno da prizna koliko je trenutno teška situacija na frontu. Dakle, Putin ima sve u svojim rukama – uključujući i Zapad, barem retorički“, naglašava Zidojče cajtung.

Markiše orcajtung iz Frankfurta na Odri piše: „Ovdje se pokazaao jedan vladar na vrhuncu svoje moći. Neko kome više niko ne može biti prijetnja poslije smrti njegovog najvažnijeg domaćeg političkog rivala Navaljnog. A kraj rata u Ukrajini nije ni na vidiku.“

„Putinove maksimalne prijetnje proizilaze iz visokog stepena bespomoćnosti“, naglašava Augsburger algemajne. „Iako je uspio da dovede Ukrajinu u pravu nevolju, daleko je od svog cilja brze pobjede. Naravno, vlade u Berlinu, Parizu i Londonu ne žele da rizikuju ulazak u rat zarad političkog odmjeravanja snaga. A ipak bi bila greška da se samom Putinu prepustiti moć tumačenja u ovim napetim vremenima“, upozorava list.

Kelner štat-ancajger se bavi još jednim aspektom Putinovog govora, odnosno onog „što se vidi iza njegovih prijetećih gestova“. „Putin se očigledno plaši nemira u svojoj zemlji i gubitka vlasti. Zato je u jednom trenutku prešao na obećanja za Ruse. Plate će rasti, siromašne porodice treba da dobiju više novca, treba poboljšati zdravstvenu zaštitu, graditi sportske objekte, modernizovati industriju. Poruka: Sve će biti bolje. Samo bi žene trebalo da rađaju više djece. Rusija ima malo djece. Bez sinova i kćeri, teško je voditi ratove“, primjećuje dnevnik iz Kelna.

I Dojčlandfunk je ukazao na to da je Putinov ratni govor prvenstveno bio usmjeren ruskom stanovništvu. „Ono što je u govoru zvučalo kao upozorenje Zapadu, prije svega je bilo nešto drugo: Putin je uvjeravao sugrađane da ima sve pod kontrolom, da nema opasnosti da bi rat nekad mogao da dođe i na njihov prag. A čak i da je to tačno, sa izuzetkom nekih pograničnih regiona: posljedice rata će sve jasnije osjećati Rusi“, zaključuje Dojčlandfunk.

Priredio: S. Savić