1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što je ostalo od ere Merkel?

17. juli 2024

Ušla je u povijest: bila je prva žena koja je bila na funkcij njemačke kancelarke - i to 16 godina. Što je ostalo od njezine vladavine? A ko je zapravo Angela Merkel? Dokumentarni film ARD-a pokušava odgovoriti.

Angela Merkel bivša kancelarka
Angela Merkel je ušla u povijesti kao prva žena na mjestu njemačke kancelarkeFoto: John Thys/AP/picture alliance

Angeli Merkel, rođenoj u Hamburgu koja je odrasla u Templinu u regiji Uckermark, politika nije bila predodređena. Pastorova kći, fizičarka, koja nije pripadala pokretu otpra, tako se karakterizira njezino vrijeme u Demokratskoj republici Njemačkoj (DDR). Tek s padom Berlinskog zida i promjenama koje su uslijedile u njoj se probudila želja za politikom, za tim da nešto pokrene. Tada je već bila u srednjim tridesetima.

Tada se pridružuje se Demokratischen Aufbruch, manjem građanskom pokretu koji se kasnije utapa u Kršćansko-demokratsku uniju (CDU). Ondje je kancelar Helmut Kohl skrenuo pažnju na mladu ženu koja je djelovala neprimjetno i postavio je za ministricu u prvom svenjemačkom kabinetu 1990. godine. Munjevita karijera.

Zbog toga je Angela Merkel dobila nadimak "Kohlova djevojčica". Slovila je kao "dvostruka kvota": žena i Ossi (naziva za osobu iz Istočne Njemačke – op. ur.). Angeli Merkel trebat će dosta vremena da se oslobodi tog imidža

S druge strane, to će biti jedna od tajni njezina uspjeha, smatra Thomas de Maizière, njezin dugogodišnji politički suputnik. Mnogi je podcjenjuju. Ne samo muški političari u vlastitoj stranci. Oni je ne shvaćaju ozbiljno. Čak i kad je pridonijela padu Helmuta Kohla nakon skandala s donacijama CDU-a i postala čelnica stranke, i dalje su vjerovali da je to samo privremeno. Prevarili su se dugoročno.

Još jedan istaknuti primjer muške arogancije također je prikazan u dokumentarcu. Gerhard Schröder, njezin prethodnik na mjestu kancelara, kojeg je tijesno pobijedio njen CDU na saveznim izborima 2005., zlonamjerno je upitao: "Mislite li stvarno da će se moja stranka pridružiti vladi koju vodi gospođa Merkel?" Kao što je poznato, njegova je stranka učinila upravo to; Angela Merkel je tri puta bila kancelarka u Velikoj koaliciji. Tu samo nije bilo Gerharda Schrödera. 

Gerhard Schroeder (l), Olaf Scholz (u sredini) i Angela Merkel (d) - Scholz (SPD) je bio ministar u vladi Angele MerkelFoto: Bernd Settnik/dpa/picture-alliance

Pragmatizam kao politička strategija

Merkelin stil vladanja kao kancelarke često se opisuje kao pragmatičan. Sama ga je ovako formulirala: "Čeznem za onim što je moguće. Prvo razmisliti i posavjetovati se, a onda odlučiti." Umjeren, pragmatičan pristup omogućuje joj da vodi Njemačku kroz brojne krize: financijsku, ekonomsku, migracijsku, koronakrizu. Tokom njezine vladavine, čini se kao da je zemlja sve prevazilazila bolje od drugih.

Ipak danas postoje dvojbe. Novinarka Marina Weisband o tome kaže: "Merkel je samo upravljala krizama, nije ih vodila." Ulaganja u budućnost, kaže Weisband, su kasnila jer nije bilo strateških odluka koje bi bile kratkoročno nepopularne, ali bi dugoročno bile korisne. Weisband je optužuje da je propustila da učini više na zaštiti klime u Njemačkoj.

Za Thomasa de Maizièrea Merkel je više tipičan predstavnik tadašnjeg raspoloženja u Njemačkoj. Građani i poduzeća dugo su, kaže on, dobro živjeli s odlukama vlade Merkel. Niko nije želio mnogo više promjena. Merkel je, kaže on, pragmatičarka, a ne vizionerka. I naravno da je željela biti reizabrana, kaže on.

Optužuju je i za odluke koje je donijela, a su koje bile iznenađujuće: odustajanje od atomske energije nakon katastrofe u reaktoru u Japanu 2011. i to što je 2015. ostavila otvorene granice za izbjeglice koje su u Njemačku stigle iz Mađarske.

Podjela društva

Njena rečenica "Uspjet ćemo" još uvijek dijeli društvo. Ima ih – posebno iz drugih političkih tabora – koji ju cijene zbog njene rane politike prema izbjeglicama. Naglašavaju njenu ljudskost. A ima i drugih za koje je ova izjava bila pogrešna. YouTuberica LeFloyd smatra da Merkel strahove ljudi nije shvaćala ozbiljno. Ona je mnoge ljude preopteretila, smatra LeFloyd. 

Angela Merkel - kancelarka u kriznim vremenima

03:03

This browser does not support the video element.

Za mnoge, ovo preopterećenje također je dio objašnjenja zašto su se snažne političke snage ekstremno desnog spektra uspjele etablirati tokom 16 godina vladavina Angele Merkel. Prvo Pegida, pa Alternativa za Njemačku (AfD). Postoji još jedan razlog za trijumf AfD-a, posebno unutar vlastite stranke: Merkel je odvela CDU predaleko u centar i ostavila previše prostora na desnom rubu, smatra LeFloyd.

Svi se slažu u jednom: nikad nije bila konzervativna. No inače nije sasvim jasno za što se sadržajno zalagala Angela Merkel. Njena politika „onoga što je moguće“ često je bila prilično neideološka.

S druge strane, to ju je učinilo i traženom kriznom menadžericom na međunarodnoj sceni. Njezine većinom muške kolege cijenile su i bojale se noćnih konferencija s "Angelom", u kojima je i u bezizlaznim situacijama pronalazila kompromise, koje je svako mogao službeno podržati, a da ne izgubi obraz.

Neuspjesi u politici prema Rusiji

Postojala je samo jedna stvar u kojoj se volja Merkelove da postigne konsenzus nije ostvarila: ruski predsjednik Vladimir Putin uvijek je samo slijedio svoju agendu. U početku je bio primjetan napor – s obje strane. No brzo se pokazalo da se obostrano dne vole. Putin je oduše pregovarao, ali je onda činio ono što mu se činilo prikladnim. 

Vladimir Putin i Angela MerkelFoto: Peer Grimm/ZB/picture alliance

Tako je primjerice, Angela Merkel širom svijeta dobila pohvale zbog mirovnih pregovora o separatističkim područjima u istočnoj Ukrajini 2015. godine. Ali rezultat je bio otrežnjujući. Prekid vatre nije trajao ni 48 sati.

Marina Weisband, rođena Ukrajinka, prebacuje Angeli Merkel da je takvim neučinkovitim ugovorima ojačala Putina. Sve je to dosta štetilo Ukrajini jer je doduše dobila na vremenu prije rata koji je tada već bio na pomolu, ali to vrijeme niko nije iskoristio za materijalnu potporu zemlji, kaže Weisband. Merkel i Njemačka također su, smatra ona, trebale pružiti više vojne pomoći prije napada Rusije.

Weisband smatra da je jasno zašto se to nije dogodilo: Njemačka, a samim time i Merkel, nije htjela naljutiti Putina. Opskrba jeftinim ruskim sirovinama, posebice naftom i plinom, bila im je previše važna, smatra ona. Interesi poslovanja trijumfirali su, smatra ona, nad interesima političkog razuma i međunarodnog prava. S dramatičnim posljedicama.

Dramatičnim i za njemačku ekonomiju: jeftina nafta i plin odgađaju širenje obnovljivih izvora energije na štetu klime, naglašava Weisband.

Pa što ostaje od “vječne kancelarke”? Bilanca je mješovita. Ima i pohvala i kritika – ovisno o temi i koga o tome pitate.

tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu