Reforme, reforme i samo reforme – to je glavni zahtjev koji Hrvatskoj upućuje većina njemačkih stručnjaka i gospodarstvenika kada je riječ o poticanju stranih ulaganja u Hrvatsku. Oni kažu da je u okviru hrvatskih priprema za EU stvarno mnogo učinjeno, ali da to još uvijek nije dovoljno.

Strana ulaganja se uvijek iznova spominju kao čarobna formula za izlazak Hrvatske iz recesije. Jer, nezaposlenost u zemlji je velika, a kriza je tako duboka da za privatne domaće investicije ostaje vrlo malo prostora. Čak je i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora rezultate svog ovogodišnjega gospodarskog istraživanja objavila pod naslovom „Hrvatskom gospodarstvu hitno su potrebna ulaganja“.

„Bit će novih radnih mjesta“

„Hrvatska je u ne baš jednostavnim uvjetima proteklih godina poduzela velike napore u ispunjavanju kriterija EU-a. To će donijeti plodove i u obliku novih radnih mjesta, u to sam siguran“, optimističan je predsjednik Njemačkog odbora za suradnju s istočnom Europom dr. Eckhard Cordes.

Kevin Körner, analitičar njemačke banke Deutsche Bank, pak kaže da je ulazak u EU jako važan korak ulaska na zajedničko europsko tržište. Za ulagače to konkretno znači i to da mogu računati s time da će se Hrvatska pridržavati europskih 'pravila igre'. "Srednjoročno se polazi od toga da će to pozitivno utjecati na investicije. Za zemlju poput Hrvatske strana ulaganja su vrlo važna jer predstavljaju stabilan dotok novca“, kaže Körner.

Nužne su strukturne reforme

No, samo članstvo u Uniji i taj novi stupanj pravne sigurnosti ulagačima nisu dovoljan argument. Od Hrvatske se očekuju strukturne reforme. Prema mišljenju analitičara Deutsche Banka, nužne su daljnje mjere za suzbijanje korupcije te reforme tržišta rada, posebice što se tiče njegove fleksibilnosti, cijene rada i starosne dobi za odlazak u mirovinu. Körner priznaje da su te reforme „krajnje osjetljiva tema“, ali ističe da su one „vrlo bolne, ali i nužne“.

No, za atraktivnost neke zemlje za strane investitore nisu važni samo radnopravni propisi i cijena rada, nego i dobra infrastruktura, pravna sigurnost, blizina velikih tržišta, stručnost radne snage i produktivnost. A iz istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore proizlazi da i hrvatski i njemački ulagači od Hrvatske očekuju i „predvidljivost, konkurentne mjere na mjestu ulaganja, učinkovitu javnu upravu te općenito pozitivan stav prema ulagačima“.

Bez obzira na sve zamjerke, dr. Cordes je siguran: „Zbog kvalitetnog obrazovanja i geografske blizine Njemačkoj, Hrvatska nudi zanimljive mogućnosti i sigurno može nešto pokrenuti ako ponudi atraktivnu politiku doseljavanja.“

Koristiti iskustva drugih

Hrvatska će ulaskom u EU dobiti i olakšan pristup zajedničkom europskom tržištu. Nakon Italije, Njemačka je trenutačno najvažniji hrvatski trgovinski partner. No bilanca je prilično jednostrana: volumen vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Njemačke iznosi tri milijarde eura, od čega na njemački izvoz u Hrvatsku otpada 2,2 milijarde eura.

Predsjednik Njemačkog odbora za suradnju s istočnom Europom dr. Eckhard Cordes je uvjeren da u njemačko-hrvatskim trgovinskim odnosima ima i te kako prostora za unapređenje, i to pogotovo za povećanje hrvatskog izvoza u Njemačku. A što se tiče plasmana roba i usluga iz Hrvatske na europskom tržištu, on preporučuje korištenje iskustva država koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine.

Prema statistikama, u Njemačkoj živi više od 230.000 hrvatskih državljana, neki od njih već u trećoj generaciji. A procjenjuje se da približno toliko ima i njemačkih državljana hrvatskoga podrijetla. Mogu li oni biti poveznica između kultura i za gospodarstvo? Dr. Cordes odgovara: „Definitivno. Hrvati u Njemačkoj su odlični posrednici između naših kultura. Važno je znati kako druga strana „funkcionira“ kako bi se poticalo međusobno razumijevanje.“

Autorka: Andrea Jung-Grimm

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić