Njemački parlament (Bundestag) ovoga petka (19.1.) je odlučio o reformi kojom vlada želi omogućiti brže dobivanje njemačkog državljanstva pod određenim uvjetima. Evo glavnih točaka predloženog Nacrta zakona:

Rok za dobivanje državljanstva

Stranci koji žele njemačko državljanstvo trenutačno ga mogu dobiti najranije nakon osam godina legalnog boravka u zemlji. Taj bi rok sada trebao biti skraćen na pet godina, a kod „posebnih dostignuća u integraciji" na tri godine. Pod „dostignućima" se, primjerice, podrazumijevaju dobro poznavanje njemačkog jezika, dobrovoljni socijalni angažman ili vrlo dobri rezultati u školi ili na radnom mjestu.

Dvostruko državljanstvo

Migranticama i migrantima ubuduće bi načelno trebalo biti omogućeno posjedovanje dvostrukog državljanstva. Do sada su se podnositelji zahtjeva za dobivanje njemačke putovnice najprije morali odreći svog dotadašnjeg državljanstva. To se ne odnosi na državljanke i državljane drugih članica EU-a i Švicarske, koji već sada mogu imati dva državljanstva.

Savezna vlada smatra da su se mnogi ljudi ustručavali zatražiti njemačku putovnicu jer su se zbog odricanja od postojećeg državljanstva bojali da će izgubiti vezu s domovinom ili obitelji koja ondje još uvijek živi.

Njemačko državljanstvo za djecu

Djeca stranih roditelja rođena u Njemačkoj ubuduće bi trebala bezuvjetno dobiti njemačko državljanstvo ako najmanje jedan roditelj u Njemačkoj legalno živi duže od pet godina. Trenutačno taj rok iznosi osam godina. Načelno bi djeca rođena u Njemačkoj trebala dobiti i njemačko i državljanstvo svojih roditelja te bi trajno mogli zadržati oba. 

Znanje njemačkog jezika

No brže dobivanje državljanstva bi i ubuduće trebalo biti povezano s ispunjavanjem nekoliko uvjeta. Stranci koji žele dobiti njemačku putovnicu moraju podnijeti dokaze o dobroj integraciji i dobrom znanju jezika. Iznimke vrijede samo za članove obitelji tzv. gastarbajterske generacije koji često u Njemačkoj žive desetljećima. Oni ne moraju polagati test za dobivanje državljanstva i test znanja njemačkog jezika.

Troškovi života

Uvjet za dobivanje državljanstva je i mogućnost migrantica i migranata da snose troškove svog života u Njemačkoj, kao i troškove uzdržavanja članova obitelji. I od ovog pravila bi bili izuzeti gastarbajteri koji su nakon 1947. došli u Njemačku, kao i za prijašnje tzv. „ugovorne radnike" iz DDR-a.

Izjašnjavanje za Temeljni zakon (Ustav)

Za dobivanje njemačke putovnice strankinje i stranci se, kao i do sada, trebaju izričito izjasniti da poštuju slobodarsko-demokratski temeljni poredak sadržano u Ustavu. U Nacrtu zakona piše da s Ustavom zajamčenom zaštitom ljudskog dostojanstva nisu u skladu „antisemitske i rasističke radnje, kao i one usmjerene protiv spola ili seksualne orijentacije ili druge radnje motivirane prijezirom prema ljudima". 

Izjašnjavanje protiv antisemitizma

To izjašnjavanje bi, prema planovima vlade, ubuduće trebalo biti prošireno. Pozadina toga su, među ostalim, djelomično antisemitski prosvjedi na njemačkim ulicama nakon napada terorističke milicije Hamas na Izrael. Tako bi ubuduće tražitelji njemačkog državljanstvamorali izričito podržati „posebnu povijesnu odgovornost Njemačke za nacionalsocijalističku vladavinu nepravde i njezine posljedice, posebno za zaštitu židovskog života". A zbog ruskog napada na Ukrajinu posebno će biti upozoreno na „zabranu vođenja napadačkog rata". Držanje suprotno tim zahtjevima trebalo bi onemogućiti dobivanje njemačkog državljanstva. 

Oduzimanje njemačkog državljanstva

Osobama koje potječu iz inozemstva njemačka putovnica može biti oduzeta u roku 10 godina, primjerice zbog grube prijevare ili davanja lažnih podataka. Reforma predviđa i oduzimanje državljanstva u slučaju lažne izjave o podršci slobodarsko-demokratskom ustavnom poretku.

Zakon bi mogao stupiti na snagu već u travnju. Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj trenutačno živi oko 12 milijuna stranih državljana, od kojih oko 5,3 milijuna boravi u zemlji najmanje 10 godina.

Zakon za jednostavniju deportaciju

Njemački parlament (Bundestag) usvojio je ovoga četvrtka (18.1.) zakon kojim bi se trebale pojednostaviti deportacije odbijenih tražitelja azila. Tim se zakonom, primjerice, ukida obveza državnih vlasti da najavi deportaciju. Izuzetak su obitelji s djecom mlađom od 12 godina. Isto tako, prigovor ili žalba na odluku o zabrani boravka u Njemačkoj više ne odgađaju izvršenje.

Prema informacijama saveznog Ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj je u prosincu registrirano 242.642 ljudi koji su izgubili pravo boravka u zemlji. No 193.972 njih dobilo je tzv. Duldung, odnosno privremeno pravo boravka.

ajg/tagesschau.de/dpa

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu