1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što se doista zbiva na Balkanskoj ruti?

14. oktobar 2022

Austrija opet tvrdi kako je stanje „dramatično“, stručnjaci za migracije ne misle kako se dešava nešto osobito. Njemačka postaja ARD je objavila reportažu o (ne)spremnosti za moguće nove navale migranata.

Bildergalerie Bihac Bosnien Flüchtlinge Balkanroute
Foto: Dirk Planert/DW

Manaf iz Jemena već je četiri, pet mjeseci zaglavio u tromeđi Srbije, Rumunjske i Mađarske. 24-godišnjak se zajedno s par desetaka drugih migranata smjestio u jednoj napuštenoj mljekari bez krova.

„Ja sam iz Jemena otišao u Egipat kako bi dobio vizu za Tursku. Tamo sam odletio avionom i onda krenuo dalje u Grčku, to je trajalo otprilike mjesec dana", priča Manaf nama, novinarima postaje ARD. Onda nam nabraja čitavu seriju država i gradova kroz koje je prošao i u toj ruti je teško naći neku logiku. Ali sve u svemu, sad je opet na granici prema Europskoj uniji jer mu je cilj doći u Nizozemsku. Jednom je s prijateljem već pokušao preko Rumunjske doći u Mađarsku, ali uhvatila ih je policija i autom dovela nazad na granicu sa Srbijom.

Neosporno su na Balkanskoj ruti opet ljudi koji pokušavaju doći u Europsku uniju, a stručnjaci za migracije smatraju kako će ih biti još više kad budu ukinuta ograničenja uvedena zbog pandemije. Teško je reći koliko ih zapravo ima: veoma često isti migranti dospiju u statistike više zemalja kroz koje prolaze, tako organizacija za migraciju UN-a polazi od pretpostavke kako ih je do konca kolovoza bilo najviše 100 tisuća. Dakle sve je to daleko od one rijeke migranata kakve smo vidjeli 2015.

U Srbiju i bez vize

Usprkos tome se srpski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin na sastanku sa svojim kolegama iz Mađarske i Austrije prošlog tjedna, požalio kako opet prijeti velika kriza migranata: „Mogu vam reći kako su brojke gotovo eksplodirale tako da sve to čak možemo usporediti s početkom krize 2015.“, kaže ministar Srbije. „Pritisak na naše granice je ogroman“. 

Neosporno su na Balkanskoj ruti opet ljudi koji pokušavaju doći u Europsku unijuFoto: Dirk Planert

Srbija je doduše uglavnom tek prolazna zemlja, a ne konačni cilj. I po mišljenju UN-a, ona je i sama dio problema: jer Srbija ima sporazum o bezviznom režimu sa čitavim nizom zemalja koje inače trebaju vizu za Europsku uniju. To prije svega vide u Austriji: stanje je „dinamično, djelomično dramatično“, kaže austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner nakon razgovora s kolegom iz Srbije. „Ako vidimo da smo u prvih osam mjeseci imali 58 tisuća zahtjeva za azilom i to prije svega iz zemalja gdje građani praktično nemaju nikakve šanse dobiti azil.“

Negdje oko četvrtine zahtjeva za azilom u Austriji dolazi od građana Indije i Tunisa gdje je mogućnost da ti zahtjevi budu prihvaćeni gotovo nikakva. Ali upravo su to zemlje čiji građani ne trebaju vizu za dolazak u Srbiju. Beograd je obećao prilagoditi svoj vizni režim onom u Europskoj uniji, ali to bi trebalo biti tek do konca ove godine. 

Srbija je uglavnom tek prolazna zemlja, a ne konačni ciljFoto: DW

Nije Balkan nego možda opet Ukrajina

U njemačkim medijima se uvijek iznova pojavljuju napisi o novoj navali migranata preko Balkanske rute, ali prema informacijama njemačkog Ureda za migracije i izbjeglice, ove godine je upućeno oko 155.000 zahtjeva za azil što je jedva četvrtina od onoga koliko ih je bilo u godinama 2015. i 2016. Zato i austrijski stručnjak za migracije Gerald Knaus smatra kako se današnje stanje „ne može niti usporediti“ s krizom u prije šest godina, a broj neregularnih migranata preko Balkana bi mogao biti beznačajan u usporedbi s realnim izazovom nove rijeke izbjeglica ako se bitno pogorša stanje u Ukrajini.

Knaus savjetuje da se niti ne pokušava problem rješavati na način kako se pokušao riješiti 2015.: „Sve rasprave o nadzoru granica između Bavarske i Austrije ili Njemačke i Češke potpuno zaobilaze potrebu pripremiti se na izazov možda najveće povorke izbjeglica koju bi mogao izazvati rat u Ukrajini“, kaže za postaju ARD. A ovaj austrijski stručnjak smatra da su europske zemlje loše pripremljene za takav i realno moguć izazov.

aš(ard)