Izraelski sigurnosni kabinet jednoglasno je odobrio plan za proširenje vojne ofenzive u Gazi. Pod nazivom „Gideonova bojna kola”, plan uključuje „osvajanje Gaze” i okupaciju tog područja, rekao je u poöetkom tjedna jedan izraelski dužnosnik, ne navodeći koliko bi okupacija trebala trajati. Kabinet je također odobrio mobilizaciju desetaka tisuća rezervista za provođenje operacije.

Prema dosad dostupnim informacijama, plan uključuje ulazak Izraelskih obrambenih snaga (IDF) i preuzimanje kontrole nad teritorijem Gaze, prisilno premještanje civilnog stanovništva na jug Gaze, „razbijanje” militantne skupine Hamas, oslobađanje preostalih talaca koji se još drže u Gazi i uspostavu novog mehanizma humanitarne pomoći ali tek nakon početka operacije.

Ne očekuje se potpuna provedba plana prije posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Saudijskoj Arabiji sljedeći tjedan. Do tada, kako je jedan izraelski sigurnosni dužnosnik rekao novinarima, će se nastaviti napori da se postigne primirje i dogovor o razmjeni talaca s Hamasom.

Prema posljednjim izvješćima, 59 talaca još uvijek se nalazi u Gazi nakon terorističkog napada koji je predvodio Hamas 7. listopada 2023. Vjeruje se da je među njima samo 24 još uvijek živo. Prema izvješćima Ministarstva zdravstva u Gazi, izraelska vojna kampanja koja je uslijedila usmrtila je oko 52.000 Palestinaca, većinom civila. Brojne međunarodne organizacije smatraju podatke Ministarstva zdravstva u Gazi vjerodostojnima iako se ova ustanova nalazi pod kontrolom terorista iz Hamasa.

Prisilno raseljavanje Palestinaca

Nakon odluke Kabineta, premijer Benjamin Netanyahu, kojeg je Međunarodni kazneni sud (ICC) okrivio zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, izjavio je u video poruci objavljenoj na platformi X da će nova ofenziva u Gazi biti usmjerena na poraz Hamasa. Dodao je kako će „stanovništvo biti premješteno, radi vlastite zaštite.”

Prema međunarodnom pravu, prisilno raseljavanje civila tijekom oružanog sukoba predstavlja ratni zločin. Ako se provodi sustavno, može se također kvalificirati kao zločin protiv čovječnosti.

U ponedjeljak je glavni vojni glasnogovornik IDF-a, Ephraim Defrin, izjavio da je „cilj povratak talaca, te razbijanje i odlučujući poraz režima Hamasa.” Također je potvrdio izjave drugih dužnosnika da je ključna komponenta vojne operacije masovno prisilno premještanje „većine stanovništva Pojasa Gaze” u južne dijelove. Nije jasno što će se dogoditi s onima koji ne mogu ili ne žele otići.

Osim toga, jedan visoki sigurnosni dužnosnik rekao je novinarima da će operativni ciljevi uključivati „program dobrovoljnog preseljenja” za raseljene na jugu — očito referirajući se na kontroverzni Trumpov prijedlog da SAD preuzme „vlasništvo” nad tim područjem i preseli stanovništvo Gaze u treće zemlje. Dužnosnici Ujedinjenih naroda opisali su to kao etničko čišćenje.

U prvim mjesecima rata gotovo 90 % od 2,3 milijuna stanovnika Gaze bilo je raseljeno tzv. „nalozima za evakuaciju” koje je izdala vojska. Stanovali su u improviziranim skloništima i šatorima u središnjoj i južnoj Gazi. Nakon što je Izrael uspostavio koridor Netzarim, vojnu zonu koja razdvaja sjeverni i južni dio Gaze, nisu se mogli vratiti dok nije stupilo na snagu primirje u siječnju. Nakon primirja, stotine tisuća ljudi vratile su se na sjever Gaze, samo da bi pronašli svoje domove uništene ili teško oštećene.

Osvajanje i okupacija

Za razliku od prijašnjih mjeseci, izraelska vojska ne planira povlačenje nakon kopnene operacije, već „ostaje na svakom osvojenom području”, rekao je u ponedjeljak jedan visoki izraelski dužnosnik. Neka izvješća sugeriraju da bi ta područja mogla postati dio proširene tampon zone ili sigurnosne zone koju je vojska već uspostavila i nedavno proširila unutar Gaze. Drugi pak sugeriraju da će biti zauzet cijeli teritorij, koji obuhvaća samo oko 365 četvornih kilometara.

Otkako je Izrael u ožujku prekinuo dvomjesečno privremeno primirje s Hamasom i nastavio ofenzivu, vojska je proširila tzv. sigurnosne zone i promijenila kartu Pojasa Gaze. Osim koridora Netzarim, postoji i novouspostavljeni koridor Morag, koji razdvaja Khan Younis od Rafaha. Oba koridora pružaju se od istoka prema zapadu, dijeleći Gazu na tri dijela.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da je od nastavka izraelske ofenzive oko 70 % teritorija ili dio tzv. „crvene zone”, u kojoj je potrebna koordinacija s vojskom, ili pod „nalozima za evakuaciju”, što u praksi znači raseljavanje, koje je izdala vojska. Time su stotine tisuća Palestinaca stisnute u sve manji prostor, dok bombardiranja i zračni napadi traju diljem Gaze.

U ponedjeljak je krajnje desniöarski ministar financija Bezalel Smotrich izjavio da izraelska javnost mora „prestati strahovati od riječi ‘okupacija'”. Govoreći za izraelsku televizijsku postaju Channel 12, rekao je: „Napokon ćemo okupirati Pojas Gaze.”

Novi mehanizam za humanitarnu pomoć

Kabinet je navodno također odobrio novi mehanizam za distribuciju pomoći u Gazi, ali pojedinosti ostaju nejasne.

Od početka ožujka, Izrael nije dopustio ulazak nikakve pomoći, hrane, medicinskih potrepština ili trgovačke robe u Gazu. Humanitarne organizacije tvrde da su zalihe gotovo iscrpljene. Većina stanovništva više ne može pronaći dovoljno hrane niti platiti osnovne potrepštine, čije su cijene dramatično porasle. Humanitarne agencije navode da je sustav pomoći na rubu kolapsa i optužuju Izrael da koristi pomoć kao politički alat. Dužnosnici UN-a upozoravaju da je izgladnjivanje ratni zločin, ali Izrael negira takvu namjeru.

Dužnosnici tvrde da je svrha preuređenja distribucije pomoći u Gazi sprječavanje Hamasa da preusmjeri pomoć svojim operativcima. Na brifingu za medije, visoki izraelski sigurnosni dužnosnik rekao je da će humanitarna blokada i dalje ostati na snazi i da će biti ukinuta tek nakon početka vojne ofenzive i „sveobuhvatne evakuacije stanovništva na jug.”

Dužnosnik je također rekao da će vojska osigurati „sterilnu zonu u području Rafaha” te da će osobe koje uđu biti „filtrirati IDF kako bi se spriječila prisutnost pripadnika Hamasa.”

U veljači su humanitarne organizacije izrazile zabrinutost zbog novih smjernica koje im je predložio COGAT, Koordinator vladinih aktivnosti na teritorijima koji djeluje pod izraelskim Ministarstvom obrane. Interni dokument koji je kružio među organizacijama, a u koji je DW imao uvid, opisuje predložene promjene. One uključuju ograničavanje ulaznih točaka na jedan granični prijelaz na jugu, blizu Egipta, prijenos pomoći na „čvorišta” kojima upravljaju privatne sigurnosne tvrtke pod nadzorom izraelske vojske te novi postupak za međunarodne humanitarne organizacije koje će morati tražiti odobrenje COGAT-a za djelovanje.

Šefovi svih UN-ovih agencija i organizacija koje djeluju u Gazi opisali su ove planove kao „neprihvatljive”. U zajedničkoj izjavi u nedjelju naveli su da „krše temeljna humanitarna načela i djeluju kao pokušaj kontrole nad životno važnim resursima putem pritiska.”

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu