Tageszeitung iz Berlina se pita da li bi njemačka vlada trebala odbiti njegovo izručenje SAD-u ukoliko bi on došao u Njemačku: „Merkel (Angela) bi mogla relativno jeftino singalizirati da Njemačka nije pudlica SAD-a. A SAD? One bi glasno protestirale, gunđale, ali ipak i znale da moraju Merkelovoj nakon višegodišnjeg prisluškivanja odobriti malo revanšizma. Kancelarka Merkel, koju svijet još uvijek uzima ozbiljno, je za SAD u konačnici korisnija nego jedna prevarena marioneta“, smatra Tageszeitung.

Ukoliko bi Snowden bio primljen i ne bi bio isporučen bila bi to jasna poruka SAD-u, smatra Sueddeutsche Zeitung:

„Vi niste pravna država, mi nemamo interesa za međudržavnu pravnu suradnju, i mi osuđujemo vaše metode u sigurnosnoj politici. Odgovor SAD-a bi također bio predvidiv: vi više niste naš partner, vi ste u sigurnosnopolitičkom smislu naivni i kao saveznik ste od manje važnosti. To će se odraziti na suradnju naših tajnih službi, naših oružanih snaga i na naše sveukupne odnose. Snowden dakle od Njemačke traži donošenje političke odluke od ogromnog značaja: jeste li za ili protiv SAD-a? Prema svim historijskim iskustvima, prema svim sigurnosnopolitičkim interesima, prema svom političkom razumu odgovor ne smije biti težak.“

Šta mora sadržavati ugovor o antišpijunaži

Die Welt komentira planirani ugovor o antišpijunaži između Njemačke i SAD-a: „U jednom takvom ugovoru bi obje strane mogle napisati šta ne žele. Doduše ni jedna osoba ne bi vjerovala da bi se one i pridržavale tih zakletvi. I to s pravom. Jer u ekonomiji industrijski vrlo razvijenih nacija je špijuniranje preduzeća drugih zemalja već odavno sastavni dio globalne konkurencije. To je upravo ponovo potvrdio i šef Službe za zaštitu ustavnog poretka. On se žalio na skoro beznadežnu borbu protiv ekonomske špijunaže iz Kine, Rusije, ali i SAD-a. Usput, Barack Obama je prije nekoliko dana saopćio da se američke tajne službe koriste samo u sigurnosne svrhe. NSA uopće ne špijunira iz ekonomskih razloga. On se ovdje sigurno prevario.“

Handelsblatt zahtijeva: „Berlin mora iskoristiti razgovore sa Amerikancima da bi razjasnio gdje je naša crvena linija. Prisluškivanje kancelarke je pokazalo dvije stvari: Američke tajne službe se ne ustručavaju i ne ciljaju samo na odbranu od terorizma, već pokušavaju u svim područjima obezbijediti prednost SAD-u. Zbog toga ugovor o antišpjuniranju može biti potpisan samo ako se njime ne štite samo građani i vodeći političari, već ako on jasno formulira i zabranu od industrijske špijunaže. Njemačka vlada snosi odgovornost prema preduzećima. Zaštititi njih od špijunaže je važnije od toga da se ima obzira prema osjetljivosti američkog partnera.“

Emacipirane žene na udaru neotradicionalista

Neue Zuercher Zeitung piše o mirovnim aktivistkinjama u Srbiji. List piše da su žene u bivšoj Jugoslaviji znatno obilježile otpor prema ratu, kao i proces pomirenja.

„Najvažniji razlog za to da su se prije svih žene borile protiv nasilnog rušenja zemlje bio je u samom jugoslovenskom sistemu: Žene su bile emancipirane. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji je započeo proces modernizacije koji je znatno odmakao u odnosu na Zapadnu Europu. „Churchill je od Britanki koje su bile borbeni piloti napravio stjuardese. Kod Tita su one ostale u pilotskoj kabini“, kaže smješeći se Borka Pavičević, rukovoditeljica Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda. Ona je bila šokirana kada je 90-tih godina došla u Njemačku i vidjela da u zemlji nema ni jedne jedine profesorice. Na beogradskom fakultetu je bilo uobičajeno da su skoro polovica bile žene. Emacipacija žena u bivšoj Jugoslaviji se naravno ograničila na ekonomsku nezavisnost i na pravo na obrazovanje. U privatnoj sferi su i dalje važile patrijarhalne vrijednosti“, piše NZZ.

List piše kako je u Srbiji u međuvremenu došlo do poplave neotradicionalista i u razgovoru sa tri žene, mirovne aktivistice u ovoj zemlji, govori o tome gdje je Srbija danas: „Tri žene su suglasne u sljedećem: Pod poplavom neotradicionalista nisu pali svi bastioni. Za mlade žene se i dalje podrazumijeva da rade svoj posao. Sa tim povezana nezavisnost poboljšava njihovu poziciju kako u javnom tako i u privatnom životu. One imaju samopouzdanje, profesionalne su i zahtijevaju poštovanje. I to je dio ženske realnosti,“ piše NZZ.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose