Podmornica je ukotvljena u luci Karlskrona. Samo mali dio tamnog čeličnog kolosa viri iz vode, a ratna zastava Švedske vijori se na vjetru. Podmornica je dio flote koju Švedska donosi u NATO. I na to smo ovdje ponosni, kaže šefica švedske flotile podmornica Paula Valenburg.

Ona govori o floti podmornica „svjetske klase" koja može odlično da manevriše u tom specifičnom prostoru. I druge države su sposobne da to urade sa svojim podmornicama, „ali mi smo eksperti u Baltičkom moru, poznajemo region spolja i iznutra kao rijetko ko drugi", kaže.

Samo Njemačka, Poljska i Švedska imaju podmornice

Pet modernih podmornica, posebno za misije u Baltičkom moru i to upravo u vrijeme ruske agresije. To NATO čini jačim, kaže Jakob Vestberg, profesor na Švedskom univerzitetu odbrane u Stokholmu.

On priznaje da brojka od pet podmornica ne zvuči kao velika oružana sila, ali ističe da „inače samo Njemačka i Poljska imaju podmornice. Što se tiče poljskih, nije sasvim jasno da li su u funkciji. Njemačka ima šest podmornica. Dakle, to je skoro dupliranje kapaciteta NATO-a u regionu.“

Baltičko more je plitko i voda je mutna. To otežava nadzor, posebno ako to radi jedna država. Komandatkinja flote Valenburg i njen tim će se zato u budućnosti fokusirati prvenstveno na dobru saradnju s Njemačkom. Jer, podmornice ne mogu da pokriju neograničeno područje kada su u pitanju nadzor ili operacije, ali zajedničkim radom možemo „bolje spriječiti neprijatelje da ovdje djeluju“, naglašava ona. Valenburg još ne želi da otkriva detalje buduće saradnje.

Dugo čekanje na pristupanje NATO-u

Švedska je već godinama veoma blisko sarađivala sa NATO-om, ali ne kao članica. Nakon što je Rusija prije dvije godine izvršila invaziju na Ukrajinu, Švedska je podnijela zahtjev za članstvo u isto vrijeme kada i Finska. Ali, Švedska je morala dugo da se izbori da dobije odobrenje od Turske i Mađarske.

NATO neće samo profitirati od švedskih podmornica, jake mornarice i vazduhoplovstva. Švedska je geopolitički takođe važan dio slagalice za Alijansu, kaže Vestberg. Regionalno odbrambeno planiranje NATO-a biće mnogo lakše ako može u potpunosti da uzme u obzir švedske resurse i teritoriju.

Baltičko more – „izazovno okruženje"

Baltičke države i Poljska moći će mnogo bolje da se zaštite nakon pristupanja Švedske. Pojačanja i resursi bi ubuduće mogli brže da se transportuju u region Baltičkog mora, a Rusiji će biti teže da izoluje taj dio Baltičkog mora, kaže Vestberg.

Švedska takođe želi da doprinese finansijski: zemlja bi da postigne cilj NATO-a od dva odsto BDP-a za odbranu već ove godine.

Članstvo u NATO-u čini da se i ljudi u Karlskroni osjećaju bezbjednije, kaže kapetan podmornice Viktor Moberg. Baltičko more je oduvijek bilo „izazovno okruženje“, a u sadašnjoj situaciji sve je postalo još nepredvidljivije.

jW/dr/ARD