Zvuk zveckanja kovanica u Švedskoj se danas maltene skoro i ne čuje, jer se gotovo sve plaća karticom – čak i sladoled na kiosku iza ugla. Mnogi plaćaju digitalno, a većina direktno mobilnim telefonom. Drugačije često nije ni moguće, jer u mnogim prodavnicama stoje natpisi: „Ne primamo gotovinu“.

Plaćanje mora biti moguće – i bez interneta

Bjorn Erikson smatra da je to problem za potrošače.

„Mislim da bi potrošači sami trebalo da odlučuju. Ko želi da plaća digitalno, slobodno neka to čini. Ali mora postojati mogućnost da se plati gotovinom, ako to neko želi.“

Ovaj stanovnik Stokholma već godinama se sa svojom inicijativom zalaže za očuvanje gotovine. Sada je to postalo i pitanje od interesa za švedsku vladu. Tako je od danas (1.7.2026) na snazi novi zakon o gotovinskom plaćanju. On obavezuje prodavnice prehrambene robe i apoteke da ponovo prihvataju novčanice i kovanice.

To je upravo sada važan korak, smatra Elin Ritola iz Švedske centralne banke.

„Zbog nove geopolitičke situacije gotovina je ponovo dobila na značaju. Riječ je o bezbjednosti, odnosno o tome da postoje načini plaćanja koji funkcionišu čak i ako, na primjer, dođe do prekida interneta ili snabdijevanja električnom energijom.“

Vlada preporučuje: 1.000 kruna kod kuće

I švedska vlada smatra da je gotovina važan dio pripreme za krizne situacije. Uprava za civilnu zaštitu preporučuje da svaka odrasla osoba kod kuće uvijek ima oko 1.000 švedskih kruna u gotovini, što je oko 90 evra. U slučaju krize taj iznos bio bi dovoljan da se kupe barem najosnovnije potrepštine.

Mnogi Šveđani nemaju ni toliko, jer godinama gotovo uopšte ne koriste gotovinu, već plaćaju isključivo karticom ili putem aplikacije Swish, švedskog sistema za onlajn plaćanje.

„Rekla bih da je Švedska zemlja čiji stanovnici imaju veoma pozitivan odnos prema tehnologiji. Mnogi su sa oduševljenjem prihvatili ova nova, praktična rješenja", kaže Ritola.

Erikson: "Korak u pravom smjeru"

Međutim, potpuno oslanjanje na digitalno plaćanje može predstavljati i rizik. Šveđani su to osjetili 2021. godine, kada je poslije sajber napada bilo blokirano ukupno 800 supermarketa širom zemlje.

Bjornu Eriksonu i njegovoj inicijativi za očuvanje gotovine nije stalo samo do bezbjednosti, već i do društvene uključenosti.

„Mnogo je ljudi kojima digitalno plaćanje predstavlja problem, na primjer osobe sa invaliditetom i stariji građani“, kaže on.

Za njega je novi zakon prvi korak u pravom smjeru. Zadovoljan je što će u supermarketu i apoteci ponovo moći bez problema da plaća gotovinom.