„Imamo Saveznu vladu koja je birana za ovaj mandat. Angela Merkel je rekla da je na raspolaganju da taj mandat dovede do kraja. Ovaj kongres je jasno pokazao da stranka to želi, a to je i moja lična želja", rekla je nova šefica Demohrišćana Anegret Kramp-Karenbauer (AKK) u ekskluzivnom razgovoru za DW.

„Moj zadatak kao šefice vladajuće partije je i da se pobrinem da ova Vlada ima neophodnu stabilnost kako bi mogla da ispuni zadatke koje su joj postavili birači." Tako je AKK odgovorila na jedno od gorućih pitanja: da li će, kao nova liderka najjače stranke, dozvoliti da Angela Merkel ostane kancelarka do kraja mandata?

Bivša dugogodišnja premijerka Sarske oblasti i doskora generalna sekretarka CDU izabrana je u petak na stranačkom kongresu u Hamburgu. Većina je u drugom krugu bila tijesna – za nju je glasalo 517 delegata, a za protivkandidata Fridriha Merca 482.

U prvim komentarima je njemačka štampa isticala podijeljenost u stranci: Kramp-Karenbauer se smatra predstavnicom umjerenog krila i favoritkinjom kancelarke Merkel koja vodila stranku punih osamnaest godina. Merc je pak miljenik konzervativnog krila i oštar kritičar kancelarke – da je on pobijedio, Angela Merkel ne bi zadugo ostala na čelu zemlje.

„Zaista smo imali kongres koji je bio polarizovan između različitih alternativa", dodala je Kramp-Karenbauer. Ali je ukazala da sa svojim kandidatima dijeli mnoge stavove, posebno kada se radi o očuvanju reda, sprovođenju prava i unutrašnjoj sigurnosti. Odranije je indirektno kritikovala izbjegličku politiku kancelarke, tražeći recimo da potražioci azila koji čine krivična djela budu konsekventno deportovani čak i u Siriju.

U nedjelju, pred kraj kongresa u Hamburgu, Kramp-Karenbauer je za svog generalnog sekretara iznenađujuće odabrala Paula Cimjaka. Taj 33-godišnjak je najmlađa osoba na ovoj poziciji u istoriji partije. Prethodno je bio lider stranačke omladine i broji se u tvrdo konzervativno krilo. Njegov izbor smatra se pokušajem AKK da u rad vrha partije uključi i svoje protivnike.

„Mi nismo pokret"

Posljednje ankete kažu da je, poslije decenija u kojima su aklamacijom za šefa stranke birani prvo Helmut Kol pa onda Angela Merkel, ova unutarstranačka borba dobro primljena u građanstvu. Tako CDU prema anketama može da računa na 30 odsto podrške, a uz to je izabrao šeficu koja među simpatizerima ima znatno veću podršku nego Fridrih Merc.

No, prema ocjeni većine komentatora njemačke štampe, odlučujuće će biti da li AKK može da predupredi trvenja u samoj stranci. Naredne godine će imati teške ispite – u tri istočne pokrajine su parlamentarni izbori, a na istoku, u bivšem DDR-u, Demohrišćani slabo stoje. To je teren kojim dominira desničarska Alternativa za Njemačku, a vrlo je jaka i Ljevica.

„Postoje važne pokrajinske teme, dobri bilansi tamo gdje vladamo i opravdana kritika vlasti tamo gdje smo u opoziciji", istakla je AKK. „Svakako će uz to doći i opštije teme, poput socijalnih pitanja i pitanja penzija."

„Želimo da ubijedimo ljude sopstvenom snagom, tako da povratimo birače", dodala je ona. „Hoćemo da ostanemo ono što jesmo – dakle nismo pokret iza kojeg se ljudi okupljaju nego jaka stranka bazirana na programu. Zato smo počeli proces kako bismo preradili naš osnovni program."

O „Žutim prslucima" i Rusiji

Komentarišući proteste „Žutih prsluka" u susjednoj Francuskoj ona je rekla da je Njemačka u drugačijoj situaciji jer „imamo sistem socijalne tržišne privrede i socijalnog partnerstva gdje se mnoga pitanja i konflikti uvijek raspravljaju u uređenim strukturama".

Ona se nada da će Njemačka očuvati „socijalni i društveni mir" jer primjer Francuske i drugih zemalja pokazuje kako izgleda kada se „u suštini opravdani zahtjevi" izmetnu u nasilje.

Na pitanje DW zašto traži obuhvatnije sankcije protiv Rusije, AKK je podsjetila na događaje u Azovskom moru: „Moramo se sjetiti da je izvor sukoba protivpravna aneksija Krima, miješanje u istočnoj Ukrajini i da moramo putem sankcija kakve smo imali do sada kao i reakcijama na incidente jasno staviti do znanja da ne tolerišemo takvo zauzimanje tuđe zemlje u Evropi."

Ona je dodala da Azovsko more „sasvim izvjesno nije isključivo rusko more" te je „u evropskom i međunarodnom interesu da to jasno stavimo do znanja".

nr/dw

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android