„Odvojeni smo od Albanije prije više od jednog vijeka – nasilnim, nedemokratskim putem od strane velikih sila. Željeli bismo da imamo pravo da se ujedinjujemo sa Albanijom na demokratski i miran način – znači ne bismo počeli treći balkanski rat", rekao je Kurti u intervjuu vođenom na srpskom jeziku.

Novinarka DW je primjetila da u prostorijama pokreta Samoopredjeljenje, gdje je vođen intervju, nema zastava Kosova, već samo Albanije. „Naravno da mi priznajemo Republiku Kosovo, ali mislimo da član 1 tačka 3 Ustava koji nam ne dozvoljava da imamo spoljni aspekt našeg suvereniteta – samoopredjeljenje naroda – nije pravedan. Mislimo da moramo da imamo to pravo. Mislimo da nezavisnost Kosova nije proglašena naspram Albanije već naspram Srbije", odgovorio je Kurti.

Na pitanje o idejama o podjeli Kosova ili razmjeni teritorija – sjever Kosova za Preševsku dolinu – Kurti je rekao: „Mislim da Srbija želi da mi to želimo, da na taj način napravimo trgovinu teritorijama. Time bismo digli ruke od sjevera Kosova." Dodao je da je protiv odustajanja od sjevera Kosova „ne samo zbog naše države nego i zbog Mitrovice, ljudi tamo, i ekonomskog razvoja čija je suština revitalizacija Trepče."

Protiv „dijaloga bez principa"

Govoreći o svom protivljenju Zajednici srpskih opština, Kurti se pozvao na primjer BiH gdje je, kako je rekao, začetak Republike Srpske bio upravo u asocijaciji opština sa većinskim srpskim stanovništvom. „Mislim da Srbija ima iste ciljeve, isti mentalitet, iste političare, ali druga sredstva jer su okolnosti sada drugačije."

„U principu nisam protiv dijaloga, ali sam protiv dijaloga bez principa", rekao je Kurti o dijalogu u Briselu, kojem se protivi. Naveo je da pod pojmom „normalizacija" Beograd, Priština i Brisel razumiju potpuno različite stvari.

„Mislim da je Srbija abnormalna država, mislim da ni Kosovo nije normalna država. Ako normalizujete odnose između dvije nenormalne države to će značiti rast abnormalnosti. Mi želimo normalno Kosovo, normalnu Srbiju pa će normalni odnosi biti prirodna posljedica toga", rekao je on.

Ocijenio je da pomirenja ne može biti dok Srbija ne prizna Kosovo i ne pristane da plati ratne reparacije.

Srbija „imitira" Rusiju

Političar Samoopredjeljenja je iznio stav da „Srbija želi da postane glavni igrač u ovom dijelu Balkana time što će imitirati Rusiju". „Raspad Sovjetskog Saveza doveo je do velike hobotnice gdje u centru imate Rusku Federaciju, pa potom Belorusiju, istočnu Ukrajinu, Gagauziju, Pridnjestrovlje, Južnu Osetiju… to su pipci hobotnice."

Sa druge strane, dodao je Kurti, Beograd ima krila po susjedstvu u koja ubraja „Republiku Srpsku u Bosni, srpske stranke u Crnoj Gori koje su protiv nezavisnosti Crne Gore, pa enklave po Kosovu – četvrtinu teritorije Kosova kontrolišu paralelne strukture Srbije – i imate do jučer režim Gruevskog u Makedoniji i Srpsku pravoslavnu crkvu".

„Mislim da je Srbija imala šanse samo tokom dvije i po godine dok je premijer bio Đinđić. Pošto su ubili Đinđića sve je krenulo naopako. Sada smo opet u vremenu Miloševića, a umjesto Miloševića imate Vučića, a umjesto Šešelja imate Šešelja", rekao je kosovski poslanik.

„Srbija je oduvijek željela da se obračunava sa susjedima, a ja mislim da treba da se obračuna sama sa sobom, da se sučeljava sa svojom prošlošću", rekao je Kurti, ocjenjujući da je „unutrašnji dijalog" o Kosovu, koji se vodi u Srbiji, zapravo „spoljni monolog Vučića".

„Etnički sud" za zločine OVK

Upitan za stav o Specijalnom sudu za zločine OVK, Kurti je rekao da je u pitanju „etnički sud" čije će odluke „propasti u Strazburu". Dodao je da za zločine nad Srbima treba da odgovaraju svi „pojedinci" koji su ih počinili. „Ne bih napravio nikakav kompromis sa pravdom. Kada bi Samoopredjeljenje bilo na vlasti, mi bismo digli šape sa institucija vladavine prava, sudovi bi bili nezavisni i oni bi mogli da osude te pojedince."

Za loše stanje na Kosovu Aljbin Kurti dio krivice pripisuje međunarodnoj zajednici koja je vladala „paradigmom kratkoročne političke stabilnosti". „Kad god međunarodne diplomate kažu vladavina prava, oni ne misle na pravdu i pravo već na stabilnost."

„Mene najviše začuđuje što se međunarodna zajednica na Kosovu, tokom 18 godina nakon rata, uopšte nije bavila zločincima mira. Ovdje je bila brutalna neoliberalna privatizacija, nepotizam potom tenderomanija. Imali su bezbroj činjenica i argumenata da osude ove korumpirane političare, ali nisu ništa uradili", zaključio je Kurti.

Cijeli intervju pogledajte u gornjem videu ili na našem YouTube kanalu. Razgovor je vođen sredinom novembra u Prištini, prije nego što je Kurti uhapšen jer se nije pojavio na suđenju zbog upotrebe suzavca na sjednicama parlamenta. Intervju je dio serije razgovora sa vodećim političarima na Balkanu. Posebnu pažnju u regionu izazvali su intervju sa Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom.

Ilić, Zorica / Cani, Bahri (Priština)