Sredstva za dezinfekciju, plastične haube, maska ​​FFP3: u roku od nekoliko sekundi Katrin Berger obukla je zaštitnu odjeću. Ova medicinska sestra radi na intenzivnoj njezi bolnice Helios u Berlinu. Ovdje je zaposlena već 26 godina. Okružena je medicinskim aparatima, plastičnim cijevima i lijekovima -  ali i mnogim drugim ženama.

Već godinu dana medicinske sestre danonoćno pomiču svoje granice njegujući pacijente oboljele od korone. To nije lak zadatak, objašnjava Katrin Berger: "S jedne strane, to je ogroman fizički napor. Ali psihološka komponenta također igra veliku ulogu." Suočavanje s teško bolesnim pacijentima za medicisnke sestre poput Katrin Berger je rutina. Ali ono što je novo je činjenica da ti pacijenti predstavljaju opasnost jer medicinskom osoblju mogu prenijeti virus korone.

Nekoliko kilometara dalje Dörte Herrmann maršira brzim korakom hodnikom Staračkog doma narodne solidarnosti u Berlinu. Ona je njegovateljica i vođa tima – kojeg gotovo u potpunosti čine žene.

"Da, ovdje imamo puno žena - koleginica." Šta bi mogao biti razlog nejednake raspodjele? Za Dörte Herrmann to je vjerovatno niska plata. "Da je to muška domena, i žene bi zarađivale sasvim drugačije!"

- pročitajte i ovo:  I hljeba i ruža

Većina njegovatelja u Njemačkoj su žene

U branši njegovatelja najveći broj zaposlenih, njih oko 90 posto, su žene. To su podaci Njemačkog sindikalnog saveza (DGB). Ali, uprkos njihovom nesrazmjernom udjelu, kako navodi DGB, one često zarađuju manje od svojih muških kolega na sličnim pozicijama.

Na primjer, žene koje su zaposlene na poslovima njege bolesnika primaju u prosjeku deset posto manju platu. Pored relativno niske plate, postoje i male mogućnosti za napredovanje a tu je i stresno radno vrijeme - Dörte Herrmann radi redovno u noćnim smjenama više od deset godina. A i Katrin Berger ima noćne smjene.

Vraćamo se na odjel intenzivne njege. U punoj opremi, medicinska sestra Katrin Berger nestaje u sobi jednog kovid-pacijenta. Nakon nekoliko minuta izlazi sva preznojena. Ova 46-godišnjakinja bila bi sretna da primi dodatni „korona-bonus" za njegu kovid-pacijenata, ali takav bonus još nije stigao u njenu bolnicu.

Generalno, nije bilo povećanja plate u odnosu na vremena prije korone. Katrin Berger pojašnjava da takav posao ne možete raditi samo zbog novca. "Posebno su medicinske sestre posvećene ovom poslu i ulažu srce i dušu u njega. U suprotnom, to ne bi moglo funkcionirati" Ipak: "Veća plata je uvijek dobrodošla", dodaje ova medicinska sestra.

- pročitajte i ovo:  Gdje su žene?

Razlike u platama u Njemačkoj su ogromne

U Njemačkoj je razlika u platama između muškaraca i žena posebno izražena u odnosu na druge evropske zemlje. Ona je iznosila godinama preko 20 posto, a nedavno je lagano pala na 19 posto, navodi se u publikaciji Njemačkog saveznog zavoda za statistiku. Razlika u platama najizraženija je u industriji zabave i iznosi 29 posto, a potom u branši uslužnih djelatnosti posebno u oblasti nauke i tehnike.

Zdravstvena služba i socijalne djelatnosti, u kojima rade ove dvije medicinske sestre, su po razlikama u platama mešu polovima na trećem mjestu s prosječno 25 posto nižom bruto satnicom. Vlasti obrazlažu ove razlike prvenstveno strukturnim faktorima. Tako žene češće obavljaju slabo plaćene poslove, a rijetko se mogu vidjeti na dobro plaćenim rukovodećim mjestima.

Dörte Herrmann je na svojoj koži osjetila ovu razliku u platama. Njen suprug je također njegovatelj i dugo je zarađivao više od nje. Ali sada ga je ona, kao voditeljica tima, „ne samo sustigla već i pretekla", kako ponosno primjećuje dok žuri sa sastanka u jedan mobilni frizerski salon. Frizeri su taj dan došli u Starački dom kako bi ošišali penzionere.

Medicinskim sestrama nedostaje zahvalnost

Ali postoji još nešto što je važno za obje ove žene, možda čak i više od visine plate: to je uvažavanje i poniznatost njihove profesije u društvu. Dörte Herrmann se navikla posljednjih godina na pomisao da to nije baš tako. "Često na nas gledaju kao na brisače stražnjica. I to je to."

Kad su ljudi u Njemačkoj na početku pandemije simbolično pljeskali medicinskom osoblju sa svojih balkona, Dörte Herrmann se osjetila priznatom. Pandemija je pokazala ljudima koliko je važan njihov rad, kaže Kathrin Berger. Ali pljeskanje je odavno prošlo. Sada je na ženama da nastave i ojačaju svoju borbu, kako bi im se priznao doprinos koji daju društvu.

Za mnoge ljude mi smo, kaže Dörte Herrmann, samo njegovateljice, čistačice ili kuhinjske radnice. Ali, „ ako bi samo jedna od nas otpala, cijeli tim više ne bi funkcionirao", kaže ona i dodaje: "Voljela bih da se ženama sa ovim zanimanjem ne umanjuje značaj koji one imaju i zaslužuju". 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android