„Oni su nama došli i počeli su da istražuju i kopaju neke rupe. I nama seljacima dobro došlo, oni lijepo plate ar ili dva zemlje. To je bilo 2014. ili 2015. godine. Meni tad još nisu, ali jesu komšijama okolo“, priča Živana Šakić iz sela Gornje Nedeljice. Pa nastavlja:

„I godinama poslije, oni su nama pričali lijepe priče kako ćemo mi dobro zaraditi, kako je nađena dobra ruda, kako to nije otrovno. A mi im kažemo: ’Pa ne pravite vi nama banju, nego rudnik’. Taj rudnik – litijum i borna kiselina – to je opasno. A oni su počeli da nam govore kako ćemo se mi obogatiti i počeli da nam nude lijepe cijene“.

U junu ove godine, Živana Šakić sa svim članovima porodice se pakuje. Za kuću od 200 kvadrata i hektar i 30 ari zemlje dobila je 200.000 evra. Rok da se iseli je 28. avgust. „Sad se osjećam prevarenom. I kajem se. Ima li ičeg ljepšeg od ovoga?“, tužno će Živana.

Zajedno s njenom kućom, prodate su do sada 34 od 83 kuće.

-pročitajte još: „Kamenolom je naš kraj“

Tik van granice u okviru koje je planirano jalovište rudnika Rio Tinto, nalazi se veliko domaćinstvo Predraga Đurića s pogledom na zelenu dolinu Jadra. Predrag ima 40 grla stoke, 20 muznih krava i priplodne junice. Proizvodi 120.000 litara mlijeka godišnje, a 40 hektara zemlje obrađuju svi članovi porodice, još šestoro njih.

Predrag strahuje da će uskoro imati pogled na rudnik: „Za ovih 40 grla stoke treba pripremiti ogromnu količinu hrane. Kako će uticati taj rudnik, da li će tu dođi do slanih kiša, mi to ne znamo. I kako ćemo mi pripremati tu hranu za stoku? Ali ako nema dovoljno hrane, ne možeš držati ni stoku, ne možemo se više time baviti."

Predrag kaže da najgori scenario koji može da mu se desi, budući da nije uplaniran u područje rudnika, jeste da zbog rada rudnika i mogućeg zagađenja zemljišta sa porodicom mora da ode sa imanja.

„Ja u svojim godinama ne mogu da učim novi zanat. Moja žena, moja majka i otac, takođe. A šta sa djecom? Djeca negdje da budu jeftina radna snaga umjesto da ostanu na svom imanju i da se bave poljoprivredom i da žive od toga. Mi živimo od toga i plaćamo državi sve obaveze. Doprinosimo državi, a ne iznosimo pare na neka ostrva ili ne znam gdje. Šta će biti sa nama, to niko ne zna“, kaže Predrag. I dodaje: „Nisu ugrožene samo domaće životinje i moje krave, u dolini Jadra živi rijetki evropski dabar, 20 porodica. Kako će njih da zaštite?“

Predragu niko nije ponudio novac za kuću i imanje, jer ne spada u zonu rudnika. Pitamo ga šta bi radio u slučaju da mu ponude. „Ne znam, stvarno ne znam. Ja sam baš protiv toga i stvarno se nadam da će ljudi shvatiti da je ovo veliki problem. Sve se nadam da će se neko urazumiti i da će to stati“, kaže naš sagovornik dodajući da će rudnikom direktno biti pogođeno ukupno 22 sela.

„Nikad nam nisu objasnili šta oni tu rade“

Jedan od najglasnijih protivnika rudnika, Milorad Đurđević, kaže da je dolina Jadra othranila hiljade mještana iz okolnih sela, jer u okolini nema drugog obradivog zemljišta. Kompanija Rio Tinto zauzeće 300 hektara te zemlje, a od nedavno se pominje i 140 hektara šume Štavice, što će, vjeruju lokalni aktivisti, tek biti objelodanjeno.

„Nama za ovih 18 godina niko nikada iz lokalne uprave ili bilo odakle nije došao da nam pojasni ko nam je na terenu, i šta oni rade na ovom terenu“, kaže Milorad za DW. „Trebalo bi valjda da se angažuju stručnjaci da pa da nam se pojasni: neka stručnjaci iz poljoprivrede kažu kolika je zarada, koliki su porezi, prihodi. A onda, stručnjaci za rudarstvo da mi lijepo kažu – pričaju biće 50 godina eksploatacija, gdje su vjerovatnoće od akcidenta. Nije samo ovaj dio ugrožen, ugrožen je cijeli riječni sliv, jadarski, posavski, Mačva, dio Semberije, dio Posavo–Tamnave, Pocerina, sve je ugroženo! Ovdje treba da se na dnevnom nivou isparavaju hlorovodonične kiseline i sumporne kiseline. Vozovi tim našim prugama prolaze sve kroz naseljena mjesta“, kaže Milorad Đurđević.

On dodaje da ne krivi mještane koji su prodali to što su imali. Nekima je to dobrodošlo, jer nikada nisu imali novca, a neki tu nisu ni živjeli. „Pitanje je kako bih i ja odlučio, novac je moćan argument. Ne krivim ja nikoga, ali se borimo da to ne bude na štetu svih“, kaže Milorad.

Rio Tinto – transfer na „zeleno poslovanje"

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić međutim, već dugo u medijima tvrdi da tu nema nikakve štete i da će novi rudnik donositi milijarde evra Srbiji. On vjeruje da jedinu štetu mogu da naprave protesti ekoloških aktivista koje ugrožavaju ostanak investitora i dolazak novih. Vučić je rekao i da projekat Rio Tinta za sada podrazumijeva samo izgradnju rudnika i fabrike za preradu rude, ali da, dok se ne napravi i fabrika baterija za električne automobile, neće biti ni bušenja.

Jedno je sigurno, dolina Jadra u okolini Loznice je rangirana kao jedno od najbogatijih ležišta litijuma na svijetu zbog visoke koncentracije litijuma i bora po toni iskopane rude, ističe u svom odgovoru za DW Andrea Radonjić ispred kompanije Rio Tinto. Prema njenim riječima, rezerve jadarita mogu da zadovolje značajan dio potražnje za litijumom, najtraženijom sirovinom na svijetu.

-pročitajte još: Srbija raspolaže najvećim svjetskim zalihama litijuma

Kako je aktivistima ekologija najjači adut protiv ovog rudnika, Andrea Radonjić upravo to ističe kao adut na njihovoj strani: „Litijum spada u najtraženije sirovine na svijetu, s obzirom na njegovu ulogu u sve aktuelnijoj borbi protiv klimatskih promena, transfer na 'zeleno poslovanje'. U EU se konstantno pooštravaju mjere u vezi sa emisijom ugljen dioksida, zbog čega se u narednim godinama očekuje ekspanzija električnih i hibridnih automobila. Zvanične prognoze Evropske komisije predviđaju da tržište baterija u EU bude na nivou od 250 milijardi godišnje već 2025. godine, kao i da će potražnja za litijumom skočiti 20 puta do 2030, i nevjerovatnih 58 puta do 2050. Imajući u vidu sve navedeno, jasno je koliko je ovo ležište značajno na globalnoj mapi“, kaže Radonjić za DW.

Istovremeno, domaći stručnjaci tvrde da njihova proizvodnja ne bi zadovoljila svjetsku potražnju, već samo potrebe Rio Tinta.

„Opasnost za sve, a najviše za vlast“

U Rio Tintu kažu da će studija o uticaju na životnu sredinu, na čijoj izradi radi preko 100 stručnjaka, trajati do kraja ove godine. Nakon toga slijedi investiciona odluka. Ukoliko bude odobrena, tvrde da će izgradnja rudnika u skladu s najvišim standardima zaštite životne sredine trajati četiri godine. I oni kažu da će Srbija, samo od direktnih prihoda, od rudnika prihodovati više od tri milijarde dolara.

I lokalni i ostali ekološki aktivisti, međutim, ističu da će se boriti protiv rudnika litijuma. Aleksandar Jovanović Ćuta iz udruženja „Odbranimo rijeke Stare planine“, koji je inače najavio i učešće ekoloških aktivista na beogradskim izborima, tvrdi da će projekat „Jadar“, koji je po njemu opasnost za sve, najviše biti opasan za vlast. Zato smatra da referendum koji je predsjednik Srbije najavio, vladajućoj stranci ipak ne odgovara.

„Kao i do sada kada je riječ o nasilnom otimanju prirode, njenoj devastaciji i protjerivanju ljudi, nakon širokih rasprava o zakonitosti, uticaja na životnu sredinu, na kraju se sve svede na to kada se pojavi ta prokleta mehanizacija. Dakle na fizički otpor. Takvih scena je bilo mnogo na Staroj planini, a što se Loznice tiče, lako je zamisliti kolone dobrovoljaca iz čitave Srbije koji se kreću put Loznice da brane ono što pripada svima nama“, kaže za DW Jovanović.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu