Na 233 kilometru rijeke Drave, na lokaciji Libanovec kod Đelekovca dalekozorima promatramo najveću koloniju bregunica u Hrvatskoj. Strma pjeskovita obala duga oko 700 metara jedno je od rijetkih staništa ovih ugroženih ptica iz porodice lastavica, ambasadora žive i zdrave rijeke.

Svibanj je i počele su se gnijezditi. Gnijezdo kopaju oba partnera, stvaraju metar duboku rupu, malo nagnuto prema gore, da ne poplavi. Zbog regulacije vodotoka i uništavanja pješčanih nasipa znatno je smanjuje brojnost ovih ptica. Osamdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj je bilo 30 tisuća parova, danas ih je šest do osam tisuća, a ovdje 1100. Jedna obitelj može pojesti i do 10 tisuća komaraca na dan čineći tako uslugu ljudima i životinjama. Osim njih u Libanovecu se gnijezde pčelarice i vodomari, a obala je i važan izvor sedimenata.

Poželjne erozije

„Bregunice vole prirodne, odronjene i strme obale očuvanih rijeka, za njih je vrlo bitno da obala svake godine erodira. Iako je obala učvršćena bočnim perima, erozija je vrlo dinamična i ubrzana uslijed velikog vodnog vala 2014. godine", kaže za DW Branka Španiček, koordinatorica Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria i voditeljica projekta „Drava life" kojemu je cilj unaprijediti ekosustav Drave u Hrvatskoj stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem obaloutvrda i drugih vodnih građevina te očuvanjem retencijskih područja i strmih obala.

No, erodiranjem obale smanjuje se površina poljoprivrednog zemljišta uz rijeku pa prije zahtjevnih radova s Općinom Đelekovec, kao vlasnikom parcele i trenutnim OPG korisnikom, valja dogovoriti uvjete kako bi se stanište bregunica očuvalo, a istodobno nastavilo i s poljoprivrednom proizvodnjom. Razgovori idu odlično, lokalna vlast podržava te aktivnosti.

Drava je jedna od većih europska rijeka, dugačka 725 kilometara. Izvire u planinskom lancu Dolomiti di Sesto u Italiji, putuje kroz dugu dolinu Pustertal u Austriji gdje se pojačava rijekama Isel i Möll i razlijeva sa slovenskih brda prema srednjoeuropskoj Panonskoj nizini gdje tvori granicu između Hrvatske i Mađarske i napokon u Aljmašu na granici sa Srbijom završava u Dunavu kao jedna od najvećih pritoka te moćne rijeke. Veći dio Drave je ukroćen i oblikovan ljudskim utjecajem. Uzvodno od ušća Mure nalaze se 22 hidroelektrane čija akumulacijska jezera u nizinskim dijelovima poremećuju krajolik i uništavaju prirodu. Ostao je samo mali dio prirodnog vodotoka, uglavnom u Hrvatskoj, a najočuvaniji dio je upravo područje od ušća Mure do Barče, na kojemu se provodi projekt „Drava life".

Austrijska iskustva

Ali i ovdje je ljudskim utjecajem, gradnjom obaloutvrda, pera i drugih građevina, regulacijom rijeke, vađenjem šljunka i pijeska i rekreacijskim aktivnostima poput ribolova, plovidbe kanuima i kupanjem ekosustav poremećen i ugrožen. „Pokušavano spasiti što se može. Na lokaciji Novačka uklonit ćemo poprečne gradnje koje zaustavljaju protok vode veći dio godine. Pomoću inicijalnih kanala dobit ćemo više rukavaca i vodnih tijela te veću hidrodinamiku rijeke. Maknut ćemo dio šume i kopati do razine vode čime bi se pokrenuli procesi erozije i nosili sediment nizvodno. Otvaranjem rukavaca poboljšat ćemo stanišne uvjete za ciljane vrste životinjskog svijeta", kaže Zdenko Kereša iz Hrvatskih voda.

Projekt „Drava life" provodi se u suradnji s partnerima iz austrijske pokrajine Koruška gdje revitalizacija Drave traje gotovo 30 godina. Tamo je do velikih promjena na rijeci došlo nakon izgradnje željezničke pruge 1870. godine kada se javila i potreba za razvojem obrane od poplava. Riječno korito fiksirano je s obje strane pa je nestao karakterističan riječni krajolik s rukavcima i zaobalnim vodama. Od 1992. do 2011. implementirano je 24 mjera revitalizacije u okviru kojih je na 10 riječnih kilometara otvoreno nekoliko rukavaca, produbljeno riječno korito i uklonjene umjetne obaloutvrde. Stvoreno je stotinu poplavnih tijela i osigurano približno sto hektara poplavnih šuma. „Usporili smo tok rijeke i tako smanjili rizik od poplava te poboljšali stanje staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Pojavile su se vrste koje su gotovo izumrle, a one koje smo donijeli su opstale. To znači da smo dobro odradili posao", govori za DW Klaus Michor iz tvrtke Revital.

Zahvaljujući revitalizaciji očuvane su šume bijele johe, brojne riblje vrste poput dunavskog lososa i blistavca, 140 vrsta ptica među, vodozemaca, insekata, riječnih rakova i rijetkih biljnih vrsta kebrača i patuljastaog rogoza. Cijelo područje postalo je interesantno turistima, godišnje ovdje dođe oko 10.000 biciklista. Dio turističkog prihoda ide u fonda za nove projekte zaštite rijeke.

Zajednički jezik  

Osim iskustva, na hrvatske obale Drave prenesene su i dvije biljne vrste kojih ovdje nema skoro dvadeset godina: kebrač i patuljasti rogoz. One su indikatorske vrste i pokazuju koliko je Drava dinamična i očuvana rijeka. Patuljasti rogoz se na našim pjeskovitim staništima primio i opstao, a kebrač koji više voli šljunčane sprudove nije uspio preživjeti pa će akcija preseljenja biti ponovljena.

„Drava life" prvi je projekt u kojem za istim stolom sjede i uspješno surađuju oni koji reguliraju riječne tokove, grade obaloutvrde i hidrocentrale i udruge za zaštitu okoliša koje se tome protive i bore za očuvanje biološke raznolikosti rijeka kao živući ostatak dinamične prirode. Sada su našli zajednički jezik i Branka je iznimno zadovoljna: „ Jedno jako lijepo iskustvo, moram priznati. Dolazimo iz različitih sektora, ali se na kraju svi dogovorimo. Nadam se da će tko biti i dalje jer se na Dravi ima što raditi narednih nekoliko desetljeća".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android